Žlahtina pred velikim izazovom: kiseline padaju, šećeri rastu, berbi je vrijeme

Vinova loza ne pati toliko zbog nedostatka vlage koliko zbog ekstremnih temperatura. Posljedice će biti niže kiseline i viši šećeri. Lagano i svježe vino zahtijeva niže alkohole i izraženije kiseline, a to će ove godine biti teško postići, objasnio je enolog Kristian Volarić

VRBNIK – Berba žlahtine u Vrbničkom polju ove će godine biti sve samo ne jednostavna. Gotovo 70 dana bez ozbiljnije kiše i dugotrajne ekstremne temperature iscrpile su lozu. Vinogradi na dubljem i plodnijem tlu još se dobro drže, dok se na rubnim dijelovima polja već može vidjeti dosta suhog i nekrotiziranog lišća. Istodobno padaju kiseline, šećeri rastu, a vinari se pripremaju za zahtjevnu preradu grožđa.

Stanje uoči berbe bilo je jedna od glavnih tema stručne radionice održane u Poljoprivrednoj zadrugi Vrbnik u sklopu jubilarnih 20. Dana vina Vrbnik. Vinogradarsku godinu okupljenima je predstavio Dominik Gršković, stručni savjetnik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Posljedice su, međutim, različite od jednoga do drugog dijela Vrbničkog polja. Ondje gdje je tlo dublje, plodnije i bolje zadržava vlagu, vinova loza ostala je dobro razvijena i u zadovoljavajućoj kondiciji.

– Na krajnjim dijelovima polja ima dosta suhog i nekrotiziranog lišća. Kvaliteta ploda još se razvija i pratimo je terenskim mjerenjima, ali parametri zasad nisu posve zadovoljavajući. Kiseline dosta padaju, dok šećeri brzo rastu, pa će ovo biti zahtjevna berba, istaknuo je Gršković.

Takav odnos šećera i kiselina posebno je važan upravo kod žlahtine, od koje se očekuje lagano, svježe i pitko vino s umjerenim udjelom alkohola. Više šećera u grožđu u pravilu donosi i više alkohola, dok pad kiselina znači manje svježine u budućem vinu.

Enolog PZ-a Vrbnik Kristian Volarić očekuje i količinski skromniji rezultat od uobičajenog.

– Prema sadašnjem stanju u vinogradima, ovogodišnji prinos bit će ispod prosjeka redovite berbe. Vinova loza ne pati toliko zbog nedostatka vlage koliko zbog ekstremnih temperatura koje su nas zadesile ovoga ljeta. Posljedice će biti niže kiseline i viši šećeri. Lagano i svježe vino zahtijeva niže alkohole i izraženije kiseline, a to će ove godine biti teško postići, objasnio je Volarić.

Posebno važna bit će brzina prerade. Od trenutka trganja grožđa do njegova dolaska u podrum, prerade i početka fermentacije morat će proći što manje vremena kako bi se sačuvalo ono što je grožđe uspjelo zadržati u zahtjevnim vremenskim uvjetima.

Stručni program otvorio je i pitanje zaštite vinograda. Radionica koju su održali Dominik Gršković i Karmen Karlić bila je posvećena zlatnoj žutici vinove loze te američkom cvrčku koji prenosi tu opasnu bolest.

– Srećom, još se ne nalazimo u demarkiranom području i zasad nemamo problema sa zlatnom žuticom. Imamo, međutim, potvrđenu prisutnost američkog cvrčka, zbog čega stanje treba nastaviti pratiti, naglasio je Gršković.