Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Ou 2022

Aviokompanije preusmjeravaju rute prema Aziji preko Hrvatske: 'Ozbiljno ćemo zaraditi'

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Zoran Vitas  

Aviokompanije preusmjeravaju rute prema Aziji preko Hrvatske: 'Ozbiljno ćemo zaraditi'

Sankcije na zrakoplovni prijevoz snažno su udarile Rusiju, kao i niz aviokompanija koje sada rute prema Aziji moraju preusmjeravati jednim ozbiljnim dijelom i preko naših aerodroma.

Zrakoplovni analitičar Alen Šćuric kaže kako se jednostavno dogodilo da trenutačno zrakoplovne kompanije u teoriji mogu ići preko pola svijeta, što nekima odgovara, no većini ne. – Ili im je ostalo da lete preko juga na Tursku i preko Bliskog istoka na Daleki Istok, uključujući tu i Južnu Koreju i Japan koji su smješteni visoko. Tu se gubi veliki novac jer se mora letjeti nekoliko sati duže, ali nemaju alternative. Dobar dio tog prometa zato sada ide preko Hrvatske, stjecajem okolnosti mi ćemo zbog toga ozbiljno zaraditi. Alternative zrakoplovne kompanije jednostavno nema – kaže Šćuric koji je iskoristio priliku i da, kako se voli reći, ''debunkira'' jedan mit, a to je masovni dolazak ruskih turista avionima na Jadran.

– To se voli spominjati, no činjenica je kako se nije radilo o masovnom dolasku. Do 2014. godine Rusi su stvarno jako puno dolazili na Jadran. U Puli je primjerice bilo 58 posto turista iz Rusije, kao i aviogostiju. No to se uvođenjem viza nakon našeg ulaska u Europsku uniju korjenito promijenilo. Taj broj letova bitno je pao pa se onda nešto povećao prošle godine. Ali samo iz jednog razloga – ruski turisti više nisu mogli ići zbog sankcija koje je Rusija nametnula Crnoj Gori. Tako smo iz Moskve za Dubrovnik imali sedam letova, ali i sijaset drugih linija koje su bitno pojačane. Riječ je o oko 40 letova za Hrvatsku, što je opet ispod jedan posto. Dakle, i kao turista i kao putnika ima ih 0,79 posto. To nije mala brojka, ali nije niti ključan gubitak koji ne biste mogli nadoknaditi. Puno više gubi Crna Gora, da ne govorimo o Turskoj koja je bila meka za ruske turiste koji su činili više od polovice ukupnog broja turista – kaže stručnjak za zrakoplovni promet.

Činjenica je da je ova situacija za ruske aviokompanije katastrofalna.

– Sada oni mogu letjeti jako malo, tek po Aziji i Africi, a za Latinsku Ameriku puno manje i od toga. Ne mogu letjeti po Europi koja im je glavno tržište, ni prema Kanadi, ni prema SAD-u jer je prekomplicirano, predaleko i preskupo... Izgubit će jako puno tržišta, inozemnog tri četvrtine. Imate posade i avione koji se plaćaju leasingom, a koji su vam na zemlji, što je, znači, čisti trošak, a ne zarađujete. I kad se maknu sankcije, mora se računati na to da će to stanovništvo biti jako osiromašeno, već sada vidimo snažne naznake toga, pa se može očekivati da će putovati puno manje. Od 980 aviona koji tamo lete, 777 je u leasingu, a EU je donijela odluku da do 28. ožujka sve leasing kuće moraju povući avione iz Rusije, što znači da će Rusija ostati na 200-tinjak aviona kojima neće moći pokriti potrebe. Za Aeroflot se ne bojim, država će to riješiti unatoč golemim troškovima ratovanja. Uz manje putnika, Airbus ne smije prodavati ni avione ni dijelove. No, što je s ostalim kompanijama, poput S7 sa stotinu aviona a privatna je kompanija? Tko će to platiti? Kao i niz drugih kompanija... I europske kompanije jako puno će gubiti, Finnair je izgubio 23 posto na dionicama, a činjenica je i da većinu svojih linija prema Aziji više ne mogu održati jer su ih letjeli preko Rusije. Netko će to morati nadoknaditi. Kao i trošak koji će snositi leasing kuće koje sada moraju vratiti avione iz Rusije, a i dalje moraju plaćati proizvođačima – pita se Alen Šćuric.

Iz Zračne luke Franjo Tuđman doznajemo kako su nakon uvođenja sankcija Rusiji od 27. veljače obustavljeni svi letovi između Republike Hrvatske i Rusije.

– Valja napomenuti da su letovi između Zagreba i destinacija u Ukrajini obustavljeni nakon zatvaranja ukrajinskog zračnog prostora. Također želimo dodati da je Međunarodna zračna luka Zagreb u 2022. godini očekivala više od 100.000 putnika iz Ukrajine i Rusije – naglašavaju.

– U kontaktu smo s više prijevoznika kako bismo povezali Zagreb i Hrvatsku s azijskim kontinentom. Međutim, s obzirom na utjecaj zatvaranja ruskog zračnog prostora na zračni promet između Europe i Azije, percepciju potencijalne opasnosti među azijskim putnicima zbog recentnih događanja, za sada je teško predvidjeti mogućnosti uspostave ih linija, tim više što je tržište još opterećeno i pandemijom COVID-19. Unatoč svemu tome Međunarodna zračna luka Zagreb učinit će maksimalne napore kako bi se povećao broj destinacija i letova za sve naše potencijalne putnike – kažu u Zračnoj luci Franjo Tuđman.

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture doznajemo da su zračni prijevoznici Ruske Federacije u zimskom redu letenja na redovnim linijama prema Republici Hrvatskoj obavljali ukupno 12 letova tjedno i to na Zračne luke Franjo Tuđman, Split i Pula.

– Za ljetnu sezonu do sada je bilo odobreno ili je u najavi bilo ukupno 35 tjednih letova zračnih prijevoznika Ruske Federacije. Imajući na umu da je paket sankcija usvojenih na razini Europske unije protiv Ruske Federacije uzrokovao i trenutačni prekid operacija zračnih prijevoznika Ruske Federacije, u Republici Hrvatskoj prvi i izravni učinak toga jest gubitak putnika na ovim linijama. Do određenih gubitaka došlo je i prekidom prometa iz Ukrajine koji je počeo i prije usvojenih sankcija Ruskoj Federaciji – kažu te navode kako za sada nema indikacije o povećanju potražnje i dolasku s određenih tržišta, pogotovo iz Azije.

– Naime, već je i sama pandemija COVID-19 zapravo prekinula skoro sav zračni promet između Europe i Azije, a novouvedena ograničenja za zračne prijevoznike Ruske Federacije i protumjere Ruske Federacije dodatno usložnjavaju operacije prema Aziji tako da trenutačno nije izvjestan nastavak oporavka tog tržišta, a tek treba vidjeti koji će biti stvarni učinci trenutačne krize u Ukrajini – rekli su nam.


Komentari članka

Vezani članci

Kreće EastInvest: EU osigurao 28 milijardi eura pomoći za devet istočnih članica

20.02.2026.

Europska komisija pokrenula je strategiju za potporu članicama EU koje graniče s Rusijom, Ukrajinom i Bjelorusijom, mobilizirajući milijarde eura kako bi preokrenula gospodarski i demografski pad.

Posjetili smo hangar za održavanje hrvatske aviotvrtke: 'Prvi u svijetu radimo ovakvo nešto'

18.03.2025.

U hrvatskoj zrakoplovnoj tvrtki Jung Sky, koja se bavi privatnim zračnim prijevozom i održavanjem aviona, mogu biti prilično zadovoljni prošlom godinom. Obilježili su 15 godina poslovanja, rekordne rezultate u prijevozu putnika, najveći broj tvrtki s koji

Industrija oružja zatrpana, prihodi padaju: 'Nitko nije očekivao opći rat'

06.12.2023.

Unatoč golemom rastu potražnje za oružjem zbog rata u Ukrajini, industrija naoružanja lani je zabilježila pad prihoda od nekoliko milijardi dolara, objavio je Štokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI)

Cijene pšenice naglo skočile nakon što je Rusija zaprijetila brodovima u Crnom moru

21.07.2023.

Cijene pšenice naglo su porasle na svjetskim tržištima nakon što je Rusija rekla da će brodove koji idu prema ukrajinskim lukama tretirati kao potencijalne vojne mete

Provjerili smo koliko je građane EU-a pogodilo poskupljenje struje i plina, Hrvati prošli kao da rata u Ukrajini nije ni bilo

31.03.2023.

Kada su u pitanju cijene plina, Hrvatska je na samom dnu poretka i plaća drugi najjeftiniji plin u EU s prosjekom od 5,2 centi za kilovatsat. Slijede Slovačka i Rumunjska s cijenom tek nešto višom od šest centi za kilovatsat. Plin je, osim Mađarske i Hrva

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk