Čak 30% više oglasa za rad u inozemstvu

Privučeni ponudama o kojima u Hrvatskoj mogu samo sanjati, sve više visokobrazovanih Hrvata prihvaća unosne poslove koji im se nude u zemljama Europske unije, ali i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i u Kataru. Samo na portalu MojPosao lani je objavljeno 348 natječaja koji su se ticali radnih mjesta u inozemstvu, što je u usporedbi s prethodnom godinom čak 31 posto više.

Očito je da zemlje razvijenog i rastućega gospodarstva sve više traže školovanu radnu snagu, i to onu određenog profila. Više od pola oglasa ticalo se EU-ovih zemalja, najviše Njemačke i Austrije, dok se izvan EU-a najviše natječaja ticalo rada u dalekim zemljama - u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, odnosno u tamošnjim glavnim gradovima Dubaiju i Dohi. Riječ je o zemljama koje su svoje veliko bogatstvo stekle na nafti i potom ga nadograđivale razvojem turizma, ali i IT-sektora. Kako doznajemo od Petre Rulek, asistentice u marketingu i odnosima s javnošću portala MojPosao, strani su poslodavci lani najviše tražili školovane programere, inženjere i elektroinstalatere. Najviše se radnika tražilo za sektor strojarstva i brodogradnje, zatim za djelatnost IT i telekomunikacija, te za sektor elektrotehnike. Činjenica da nam u svijet odlaze školovani inženjeri strojarstva i brodogradnje trebala bi duboko zabrinuti sve one koji upravo promišljaju put k restrukturiranju domaćih brodogradilišta kako ona već sutra ne bi ostala bez stručnjaka. I dok brodograđevni sektor razvija sve veći broj zemalja, okrećući se sofisticiranim i izvoznim proizvodima, u Hrvatskoj se još premišlja o tome kojim putem oživjeti nacionalnu brodogradnju, odnosno hoće li se nastaviti sa započetim procesom privatizacije ili neće. Faktor vremena i u ovom se slučaju pokazuje kao otegotna okolnost koja pridonosi produbljavanju krize, ali i odljevu stručnih kadrova u čemu se nesumljivo krije velika opasnost koju su na svojoj koži već osjetile brojne zemlje Europe. Zanimljivo je da su inozemni poslodavci, unatoč svjetskoj krizi i recesiji koja još vlada u pojedinim zemljama, čak 75 posto ukupnog broja traženih radnika zapošljavali za neodređeno radno vrijeme, odnosno za stalno. U čak su se 43 posto oglasa tražili zaposlenici s visokom stručnom spremom.

Dakle, najškolovaniji su bili ujedno i najtraženija radnja snaga, a slijedili su ih sa 16 posto djelatnici s višom stručnom spremom te oni sa srednjom koji su činili 18 postotni udjel u ukupnom broju objavljenih oglasa. Najnovija kretanja na tržištu radne snage koje je odavno izbrisalo granice govore kako napredna tehnologija i orijentacija na gospodarski razvoj brzorastućih gospodarskih djelatnosti, iziskuju potražnju za obrazovanim kadrovima. Hrvatska, nesumnjivo ulaže značajna sredstva u obrazovni sektor, međutim iz godine u godinu sve je više školovanog kadra »zarobljeno« na Zavodima za zapošljavanje, jer ga gospodarski ali i drugi sektori trebaju »na kapaljku«. Obrazovani stručnjaci koji sebi ne mogu dopustiti dugu evidenciju u takvim institucijama odlučuju se na prihvaćanje posla u inozemstvu. Kad im se ponude kvalitetni poslovi i odlični uvjeti o kakvima u Hrvatskoj mogu samo sanjati, bez mnogo predomišljanja odlaze u svijet. Za Hrvatsku bi trebao biti upozoravajući podatak da razvijene zemlje svijeta sve više traže »gotovog« stručnjaka, onog koji ne samo da u džepu ima diplomu traženog fakulteta nego i višegodišnje radno iskustvo. Do prije godinu dana inozemni poslodavci uvjetovali su radni staž prosječne duljine od 2,11 godina, a unazad godinu dana poslodavci od kandidata traže čak 3,8 godina radnog iskustva. Dakle, žele stručnjaka koji je spreman odmah započeti posao, a ne početnika kojem ipak treba neko vrijeme za dodatnu edukaciju i, uvjetovano time, dodatni trošak. Hrvatska tako ostaje ne samo bez školovanih kadrova nego i stručnjaka u najboljem stvaralačkom razdoblju, kada domaćem poslodavcu mogu najviše dati. Inozemni poslodavci tako bez mnogo truda dolaze do obrazovanih stručnjaka s radnim iskustvom pa ne čudi da uz posao nude druge povoljne uvjete, od smještaja do raznih povlastica.

Osim radnog iskustva koji je trenutačno najtraženiji uvjet za rad u inozemstvu, poslodavci, doznajemo, od kandidata traže poznavanje stranih jezika što je kao uvjet sadržavalo čak 85 posto objavljenih oglasa. Najtraženiji jezik bio je, očekivano engleski čije se poznavanje tražilo u 83 posto oglasa. Slijedi njemački jezik kojeg je u različitim stupnjevima poznavanja uključivalo 18 posto oglasa.