Da svaki OPG zaposli agronoma, riješila bi se njihova nezaposlenost i povećali prinosi

Poljoprivredni sektor, koji je prema mnogima trebao biti poluga gospodarskog razvoja, a nikad u pravom smislu riječi to nije postao, u sve je većim problemima.

Iz dana u dan može se čuti kako se zatvaraju velike farme, gase mala poljoprivredna gospodarstva, a proizvodnja pada. Da mnogi odustaju od poljoprivrede, najbolje svjedoči podatak da je broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u samo dvije ili tri godine pao sa 190.000 na 130.000, a najveći dio poljoprivredne proizvodnje danas se odvija u nekoliko velikih poljoprivrednih sustava.

Ima li ipak nade za taj sektor, u čiji je razvoj država posljednjih desetak godina uložila ogromna financijska sredstva, upitali smo znanstvenike i struku.

Razgovarali smo s prof. dr. sc. Vladom Gubercem i prof. dr. sc. Krunoslavom Zmaićem, dekanom i prodekanom Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, na kojem se trenutačno školuje 1.500 studenata različitih smjerova (preddiplomski, diplomski, specijalistički, doktorski te stručni studij) i s kojeg godišnje iziđe 300-ak magistara inženjera agronomije.

Prof. dr. sc. Vlado Guberac kaže da prije analize stanja u obzir valja uzeti da je naša zemlja prošla razdoblje tranzicije.
Poljoprivredne reforme nisu završene

- Tranzicija je kod nas donijela dobre i loše strane. No, unatoč tomu, mi smo ipak optimisti. Svjedoci smo da nekoliko posljednjih godina mala poljoprivredna gospodarstva propadaju i gase proizvodnju, ali i da opstaju srednji i veliki. Unatoč svemu treba istakanuti da je pomak u agraru ogroman i da se poljoprivredne reforme provode. One nisu završene i treba ih dalje provoditi. Na velikim poljoprivrednim gospodarstvima prinosi su po jedinici površine povećani, kao i kvaliteta proizvodnje, uz povećanje proizvodnosti po prosječnoj godišnjoj stopi od 21,3 posto. S druge strane, reforma razvoja velikih sustava nije pratila pozitivne trendove malih poljoprivrednih gospodarstava, koji dominiraju u ruralnom prostoru, što je dovelo do propadanja hrvatskog sela. Posljedice takvih trendova najviše se ogledaju u migraciji mladih iz sela u grad. Nema više malih seoskih domaćinstava koja proizvode za sebe mlijeko, jaja i meso, imaju svinju i kravu za svoje potrebe. Nažalost, toga više nema, što za posljedicu ima da se hrvatsko selo našlo na marginama gospodarskog i društvenog rasta i razvoja. Takav sustav i odnos prema hrvatskom selu, nažalost, ne dopušta da se struka više uključi u rješavanje nagomilanih problema ruralnog prostora. Rješenje je u aktivnijoj ekonomskoj i agrarnoj politici prema hrvatskom selu, koja bi dala veći sinergijski učinak - ističe prof. dr.sc. Vlado Guberac.
II. stup CAP-a ključan za razvoj sela

Prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić ističe da je upravo II. stup CAP-a ključan za budući razvoj hrvatskog sela, iz kojeg je na raspolaganju 333 milijuna eura, što još ne možemo koristiti s obzirom na to da Program ruralnog razvoja 2014-2020. još nije u cijelosti donesen.

- Jedna od mjera koje trebamo iskoristiti jest ona koja nam je na raspolaganju za edukaciju poljoprivrednih proizvođača kako bi bili informirani o novim tehničkim i tehnološkim mogućnostima u proizvodnji, ali i učinkovitijem korištenju sredstava. Naime, u mnogim visoko razvijenim europskim zemljama u poljoprivrednoj je proizvodnji postignuta samodostatnost. Stoga hrvatska poljoprivreda ne može biti konkurentna po količini, ali po kvaliteti i raznolikosti može. Upravo je izgradnja sustava i modela proizvodnje prema kvaliteti i raznolikosti prilika za naša mala poljoprivredna gospodarstva - ističe prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić i dodaje kako valja istaknuti da su hrvatski pregovarači ipak uspjeli izboriti dobre uvjete za budući razvoj hrvatske poljoprivrede.

- Naime, od 2015. godine svako poljoprivredno gospodarstvo koje je u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava po korištenoj površini imat će 378 eura/ha, a od ruralnog razvoja još 250 eura/ha - ističe prof.dr.sc. Zmaić.

A gdje je prilika za zapošljavanje studenata budućih agronoma? Na Poljoprivrednom fakultetu Osijek svaki se mjesec prate izvješća s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i kretanje broja nezaposlenih agronoma.

- S tog stajališta možemo reći da smo relativno i zadovoljni, jer su trendovi stagnirajući te nema velikog broja povećanja nezaposlenih agronoma. Na Zavodu u Osječko-baranjskoj županiji nešto ih je više od stotinu. Istina je da veliki poslovni subjekti manje traže visoko kvalificirani kadar u odnosu prema godinama kada su postojali poljoprivredni kombinati. Ipak, gotovo svakodnevno ih traže, i, naravno, one najbolje. No mi vidimo mogućnost zapošljavanja agronoma u cijeloj mreži poljoprivrednih gospodarstava, koja su nositelji razvoja hrvatske poljoprivrede. Također, još prije osam godina inicirali smo i predlagali Ministarstvu poljoprivrede da razradimo sustav zapošljavanja mladih visoko kvalificiranih agronoma na poljoprivrednim gospodarstvima, kao što je to u nekim EU zemljama. Prijedlog je išao u smjeru da svako komercijalno poljoprivredno gospodarstvo treba imati agronoma, što bi bio uvjet za sudjelovanje na tržištu. Na taj bismo način riješili pitanje nezaposlenih agronoma u jednom danu i čak ih ne bismo imali ni dovoljno. No to sve ovisi o zakonodavcu, a svjedoci smo da poljoprivredna gospodarstva kojima upravljaju agronomi imaju bolje rezultate, odnosno znatno veće prinose, a time i profit - ističe prof.dr.sc. Guberac.
Poljoprivredom se ne može baviti svatko

Prof. dr. sc. Zmaić ističe važnost i značenje razvijanja takvih modela kako bi se napokon napustila praksa da se poljoprivredom može baviti svatko i da se oni koji se žele poljoprivredom baviti moraju registrirati. Slično kao što je to u nekim drugim djelatnostima, primjerice otvaranje bilo kakvog obrta zahtijeva educiranog nositelja obrta s pripadajućom školskom kvalifikacijom.

Kad je riječ o znanstvenom radu, Poljoprivredni fakultet Osijek je u vrhu, na razini Sveučilišta, po broju provedenih istraživačkih projekata. Prema analizi iz 2011. godine, trećina svih projekata pripadala je Poljoprivrednom fakultetu, a među najvažnijem bili su oni Ministarstva znanosti.

- Početkom godine priveli smo ih kraju, podnijeli završna izvješća i krećemo na druge natječaje preko Hrvatske zaklade za znanost. No puno su nam važniji natječaji iz fondova EU, gdje smo već stvorili timove i intenzivno se pripremamo za apliciranje na natječaje. Nama je posebice zanimljiv EU fond Horizon 2020 (Obzor), najveći program EU, s najviše novca, koji traje od 2014. do 2020. godine. Tu svi vide svoj dio kolača, od znanstvenih institucija do poslovnih subjekata, pri čemu se može i zajednički aplicirati na pojedine programe. Ukupna vrijednost tog programa je 80 milijardi eura. Horizon je inače podijeljen u tri stupa, nisu sva sredstva predviđena za znanost. Mi tu vidimo za sljedećih šest godina velike mogućnosti. Planiramo zajedno s nekim fakultetima i velikim gospodarskim subjektima aplicirati na te projekte. U svezi s tim već smo poduzeli određene korake i obavili razgovore o programima u koje bismo mogli ići zajedno. Problem nam je pri prijavama na natječaje za sredstva iz EU fondova pretfinanciranje, koje se traži zavisno od natječaja do natječaja. Minimalno je potrebno od jedan do dva milijuna eura, što je ogromna svota za fakultet. Nažalost, Fakultet taj iznos nema i trebalo bi vidjeti koliko u pretfinanciranju projekata mogu pomoći ministarstva, jer bi tu šansu trebalo iskoristiti, s obzirom na to da se često radi o nepovratnim sredstvima - ističe prof. dr. sc. Guberac te navodi da je jedan od strateških ciljeva Fakulteta opremanje pokušališta.