Danijela Šimić i suprug u ekspanziji: Uzgajaju ovce, okušat će se s uzgojem boba, a u planu je i farma pilića

Oboje su potekli iz obitelji u kojima se generacijama živjelo od zemlje i plodova vlastitog rada, pa je potpuno očekivano bilo da će i mladi bračni par, Danijela i Dario Šimić iz Čađavičkog Luga, svoju budućnost i egzistenciju vidjeti na slavonskim njivama i pašnjacima. Dario je još prije pet godina, netom nakon što je završio školovanje za poljoprivrednog tehničara, otvorio svoj OPG u kojem se prve dvije godine bavio isključivo ratarstvom. No, kako se u tom kratkom periodu njihovo imanje proširilo na nekoliko oranica i kuća s okućnicama koje su kupovali u selu, došli su na ideju da u ta dvorišta, koja su spojili u jedno, puste ovce i tako je počela njihova priča sa stočarstvom koja i danas traje.
Na prirodan način
- Prije tri godine odlučili smo kupiti ovce i ući u uzgoj po sustavu ovca-janje. Imali smo dosta travnatih površina koje je trebalo kositi i održavati, pa smo razmišljali kako to učiniti na prirodan način i pri tome dodatno nešto proizvoditi, a ovce su za to idealne. One same po sebi predstavljaju važan čimbenik u proizvodnji hrane i važnu komponentu ekosustava jer održavaju prirodnu ravnotežu i ‘njeguju‘ krajobraz. Ovce iz ovog sustava uzgoja su prilagodljive, otporne i skromne što se tiče zahtjeva za smještaj, hranidbu i njegu, a iznimno su korisne za ekosustav livada bez špricanja i negativnog utjecaja na klimu i okoliš - pojasnila nam je Danijela, koja nas je dočekala u visokom stupnju trudnoće. Njihovo bi drugo dijete trebalo doći na svijet za koji dan, a već imaju trogodišnju kćerku Petru.

Danijela je, inače, početkom ove godine preuzela OPG od supruga, dodavši kako su njihove ovce "na slobodnoj ispaši, pa je to praktički ekološki uzgoj". Trenutačno imaju oko 25 ovaca, koje svake godine ojanje otprilike isto toliko janjaca. Ove su zime imali problema s nekim bolestima, pa im se broj grla smanjio, ali ih to nije pokolebalo u naumu da u ovom projektu ustraju. Šimići obrađuju i nešto više od 11 hektara zemlje, gdje uzgajaju pšenicu, kukuruz, lucernu i soju, a od ove godine odlučili su se i za ekološki uzgoj boba, zasijali su ga na oko dva hektara.

- Uzgoj boba je rijetkost na našem području, a nama je cilj pokušati izbjeći probleme koje nosi obično ratarenje. Sa žitaricama je svaka godina neizvjesna, što sada jako dobro vidimo jer je cijena pšenice iznimno niska, a repromaterijal je znatno poskupio i svim ratarima prijete veliki gubitci. Zato smo odlučili probati s novom kulturom kao što je bob. Nažalost, prvu godinu su nam poplave nanijele veliku štetu na bobu, ali nećemo odustati i na jesen ćemo ga posijati čak i više nego proljetos. To je još uvijek novo, ali mislim da bi moglo biti zanimljivo i isplativo - rekla je Danijela, koja je završila za kuharicu, ali se u međuvremenu prekvalificirala za rataricu. I njoj i Dariju su tek 24 godine, ali već sada imaju puno iskustva u radu, ali i entuzijazma da ne odustanu bez obzira na probleme i prepreke koji im po putu dolaze. Nedavno tako nisu prošli na natječaju za državnu zemlju jer nisu zadovoljavali starosni uvjet. Međutim, planova im ne nedostaje. Dobro je, vele nam, što su povezani s OPG-ima i obrtima koje vode Darijevi majka i otac i Danijelina majka. Ta im povezanost otvara nove, dobre perspektive i razvojne planove za nova ulaganja.