Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2013

EU zabranjuje autohtone i stare sorte sjemenja

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: D. ROMAC/NL  

EU zabranjuje autohtone i stare sorte sjemenja

Nakon nedavne skandalozne odluke Europske komisije o privatizaciji vodoopskrbe, iz Bruxellesa nam stiže novi šok. Europska komisija 6. svibnja poslat će Europskom parlamentu novu uredbu kojom će poljoprivrednicima i povrtlarima zakonski propisati obvezno korištenje standardiziranog i unificiranog sjemenja, pri čemu će korištenje starih, rijetkih i autohtonih sorti – koje nemaju gotovo nikakve šanse dobiti dozvolu za promet – biti kažnjivo, čak i onda kada se siju ili sade u privatnom vrtu!

Europske ekološke organizacije i brojne udruge čiji članovi pokušavaju očuvati stare autohtone sorte sjemenja, a koje su već dugo trn u oku multinacionalnim kompanijama, ovih su dana izazvale veliku uzbunu zbog namjere Europske komisije čija bi odluka mogla ugroziti suverenost europskih država u očuvanju genetičke raznolikosti. Trenutačno tri najveće korporacije – Monsanto, DuPont i Syngenta – kontroliraju 53 posto svjetskog tržišta sjemenjem (deset najvećih kontrolira čak 73 posto!), a velike su kompanije došle do tog rezultata tako što su pokupovale gotovo sve manje tradicijske i obiteljske sjemenare, tako da, zapravo, više i nemaju konkurenciju. Međutim, kod takvih kompanija tržište sjemenja samo je sredstvo. Naime, riječ je ponajprije o velikim proizvođačima herbicida, dakle kemijskim kompanijama, a tek onda i o proizvođačima sjemenja, koje uz svoje sjeme poljoprivrednicima, povrtlarima i voćarima nude herbicide i kemikalije bez kojih te sorte nije moguće uzgojiti. Autohtone sorte sjemenja, međutim, za razliku od ovih "visokoproduktivnih i intenzivnih" sorti, prilagođene su lokalnim prilikama. Osim što je neusporedivo ukusnije i bogatije hranjivim sastojcima – što više nikome ne treba posebno dokazivati – povrće i voće dobiveno iz autohtonih sorti zahtijeva manje vode i umjetnog gnojiva, a i nije ga potrebno štititi tolikim količinama kemikalija, jer je otpornije na bolesti, što izravno smanjuje zagađenje okoliša. Ako uredba Europske komisije u sadašnjem obliku stupi na snagu, poljoprivrednici vlastito, nestandardizirano i neunificirano sjeme, neće smjeti ni darovati!

U tom slučaju, naime, nekoliko multinacionalnih kompanija doista bi moglo preuzeti potpunu kontrolu nad cjelokupnim prehrambenim lancem, od njive do onoga što će biti u našim tanjurima, pri čemu uvijek moramo imati na umu kako cilj takvih kompanija nisu zdravlje i dobrobit stanovništva, već uvijek samo i isključivo – profit.


Komentari članka

Vezani članci

U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba

22.06.2026.

Na istoku Lijepe naše, u Soljanima, mjestu koje je već godinama poznato po uzgoju lubenica, poljoprivrednici s optimizmom gledaju prema ovogodišnjoj berbi. Među njima je i Stjepan Ćurdo, koji se proizvodnjom ovog, zapravo, povrća, bavi već više od 30 godi

Za stočarstvo osigurano 60, a za biljnu proizvodnju 30 milijuna eura - predstavljeni sektorski natječaji:

15.06.2026.

Sredstva su namijenjena sektorima u kojima Hrvatska ima najveći prostor za rast: proizvodnji mlijeka, mesa i jaja, voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, sjemenarstvu i rasadničarstvu.

Žito grupa objavila najnovije kotacije: Pogledajte trenutačne otkupne cijene pšenice, ječma i uljarica

12.06.2026.

Donosimo detaljan pregled cijena pšenice, ječma i uljarica po klasama i prijemnim mjestima za ovogodišnji rod, uz ključne uvjete otkupa i obračuna kvalitete.

Neretvanske lubenice stižu na tržište, proizvođači strahuju od albanske konkurencije

11.06.2026.

Maloprodajna cijena lubenica na početku sezone ne bi trebala biti znatno viša od jednog eura po kilogramu ako je otkupna oko pola eura, kaže Željko Bjeliš

Na 37 ha eko pašnjaka Matija Kopić razvija sustav pašne proizvodnje s govedima, pilićima i kokama

08.06.2026.

Cilj nije samo regenerativna poljoprivreda, nego i obnova lokalnih zajednica te povratak ljudi u ruralna područja, kaže Kopić, koji na pašnjaku pokraj Creta Viljevskog uzgaja 40 krava, a u proljetnom ciklusu planira uzgoj oko 4.500 brojlera i oko 900 nesi

Tag cloud

  1. 2876 članka imaju tag turizam
  2. 1507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2718 članka imaju tag hrvatska
  4. 1815 članka imaju tag svijet
  5. 1402 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 542 članka imaju tag krediti
  9. 1660 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1258 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1085 članka imaju tag menadžment
  15. 699 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 693 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 366 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 522 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 455 članka imaju tag start up
  28. 369 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 540 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 493 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 532 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk