'Industrija gejminga zapošljava tisuću ljudi, a država je ignorira'

Prije pet godina na zagrebačkom Velesajmu pokrenut je Reboot Infogamer, skroman sajam posvećen videoigrama. Danas je Infogamer treći najveći sajam videoigara i gejminga u Europi, a produkcijom ne zaostaje ni za najboljim svjetskim - američkim sajmovima. Gejmeri s ovih prostora videoigre shvaćaju vrlo ozbiljno, fanatični su, govori za tportal idejni začetnik i direktor sajma Damir Đurović. Koliko je gejming potentna industrija, govori i činjenica da je u hrvatskim razvojnim studijima zaposleno oko tisuću ljudi. Predani dizajneri stvaraju, prodaju i izvoze igre, naravno, sve bez ikakve podrške države koja se kune u znanje, digitalizaciju i nove tehnologije

Kada ste i kako došli na ideju da organizirate gejmerski sajam?
Prije 22 godine, na Info sajmu na Velesajmu postajala je jedna dvoranica u kojoj se održavao Infogamer. To je bilo na nekih 800 kvadrata, ja sam u to vrijeme bio u redakciji Hackera i tada je to bio spektakl. Nakon toga, kroz godine bilo je pokušaja oživljenja tog projekta, međutim to nikada nije zaživjelo. Prije pet godina Velesajam je oživljavao info sajam kada su nas kontaktirali da zajednički napravimo gejmerski sajam. Tada je to krenulo, ali nažalost dio Info je propao pa smo mi krenuli u novi projekt – događaj za gejmere. U pet godina iz malog smo sajma prerasli u treći najveći u Europi.

Što se promijenilo od lanjskog Infogamera?
Imamo dvoranu više, 40 novih izlagača, više od 200 uređaja, imamo više od stotinu uređaja za virtualnu stvarnost, a produkcija je na svim razinama puno ozbiljnija. Imamo hrpetinu svjetskih premijera, na to smo najviše ponosni. Veliki igrači do sada su uglavnom izbjegavali premijere na regionalnim sajmovima, no i to smo uspjeli promijeniti.

Zašto je takav sajam zaživio baš u Zagrebu – Kako ste potukli konkurenciju iz Njemačke, Velike Britanije?
Glavna nam je prednost to što su ljudi u ovim krajevima, kada je gejming u pitanju, praktični fanatični. To im je način života, to im je hobi, predani su, troše iznad svojih mogućnosti. Priušte si stvari koje si realno ne bi mogli priuštiti. Drugi važan faktor je to što smo dvadeset godina radili u raznim medijima u kojima smo stekli važne kontakte u čitavoj svjetskoj gejmerskoj industriji. Potegli smo veze i korak po korak internacionalizirali sajam. Velika podrška bili su i regionalni razvojni timovi. Prije pet godina bilo ih je samo par, a danas ih je samo u Hrvatskoj 40. Na našoj je strani uvijek bila i jako dobra medijska praćenost. Smiješno nam je to što se neki mediji i nakon pet godina još čude kako je sve to uspjelo.

Koliko ljudi stoji iz sajma?
Osnovni tim čini deset ljudi, no kada krene produkcijska faza, dva tjedna prije početka sajma, angažiramo još stotinjak ljudi. Dio tih ljudi su naši, dio su volonteri s kojima surađujemo preko dvije udruge.

Koliki prihod u prosjek sajam ostvari?
Oko milijun i pol kuna. Velesajam nam je partner i on uzima veći dio kolača pa je dosta izazovno pokriti sve troškove. Oni su nevjerojatno visoki jer tehnička infrastruktura ne postoji. Svake godine imamo spektakularnu internetsku vezu, praktički postavljamo internet za jedan mali grad. Kad sajam završi, to se sve trga i sprema za drugu godinu.

Kakvi su planovi u idućim godina, kako će Reboot Infogamer izgledati za pet godina?
Ove ćemo godine imati 75.000 posjetitelja. Trećina naših gostiju su stranci, na to smo posebno ponosni. Plan s Velesajmom je taj da sajam prebacimo u zaseban termin, da se više ne preklapamo s Interliberom. To bi olakšalo život logistički. Iduće godine sajam bi se mogao održavati malo kasnije i na većem prostoru. Želimo još internacionalizacije, još više stranih posjetitelja i još bolju produkciju. Doduše, kod produkcije nema puno prostora za napredak jer nijedan svjetski gejming sajam ne izgleda bolje od ovog. Dobro bi nam došla pomoć Grada Zagreba jer dovedemo tisuće stranih turista koji su tu smješteni – to je klasičan ekonomski kotač.

Je li vam država nudila pomoć?
Nikada. Nismo je ni tražili. Nije nas nazvao nitko ni iz jednog ministarstva, ponajprije iz Ministarstva turizma kojem bi to trebao biti glavni fokus. Razgovarali smo s Turističkom zajednicom grada Zagreba, oni su pokazali sluh. Ne žalimo se jer nas država ne podržava, ali ako netko bude imao sluha, pomoć će nam dobro doći.

Kako izgleda hrvatska industrija videoigara?
Prije pet godina u Hrvatskoj je bilo osam razvojnih studija koji su bili znatno manji nego danas. Danas ih je četrdeset u i njima radi između 800 i 1.000 ljudi. Neki od tih studija nevjerojatno su uspješni. Croteam s igrom Serious Sam globalno je poznat, prodao je desetke milijuna kopija igre. Tu je i Nanobit, Little Green Man, Gamepires, Lion Game Lion koji je privukao stranu investiciju od osam milijuna dolara i niz drugih.

Hrvatska je dakle regionalni lider u industriji gejminga?
Mi smo najprepoznatljiviji, imamo najjače brendove. Srbija ima dvostruko više studija u kojima radi oko 3.000 ljudi. Oni su izuzetno maštoviti i inovativni. U društvu lidera smo definitivno. Hrvatska zaostaje po podršci industriji. Sve naprednije države ih izdašno pomažu, pogotovo kroz porezne olakšice ili povrate poreza. Norvežani, Finci, Šveđani i Britanci otišli su najdalje u tim poticajima jer su svjesni da su videoigre gotovo stopostotni izvoz i biznis s jako visokom maržom.

Koliko je gejming globalno težak?
Oko sto milijardi dolara. Kao filmska i glazbena industrija zajedno.