Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Svi 2009

Inozemni radnici šalju godišnje više od milijardu dolara

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Inozemni radnici šalju godišnje više od milijardu dolara

U trenutku kada svaki euro koji stiže u zemlju postaje dragocjen, pomnije se prebrojava i novac koji kući šalju hrvatski radnici iz inozemstva. Prema procjeni Svjetske banke, u Hrvatsku je lani kroz doznake stiglo 1,5 milijardi dolara, odnosno 2,9 posto BDP-a.

To je tek nešto manje nego što iznose ukupna strana ulaganja, pa je posve jasno da doznake u Hrvatskoj imaju važnu ulogu, ne samo radi preživljavanjanja mnogih obitelji, nego i kao izvor deviza za ukupnu ekonomiju.

Ove godine, po svemu sudeći, doznake iz inozemstva bit će nešto manje jer kriza i na njima ostavlja traga. Svjetska banka očekuje da će na globalnoj razini pasti oko šest posto, ali u usporedbi s drugim priljevima, poput kredita ili stranih ulaganja, novac koji radnici šalju obiteljima ipak je najstabilniji.

“Za očekivati je da će doznake ostati vrlo žilave u usporedbi s mnogim drugim izvorima novca koji su odlazili u zemlje u razvoju”, kazala je Svjetska banka u nedavno objavljenim analizama.

U HNB-u također ističu da su doznake koje proteklih godina stižu iz inozemstva prilično stabilne. -Tu nema većih oscilacija, iako je primjetno da zadnjih godina malo usporavaju - kaže Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku u HNB-u. No, tome nije razlog kriza, nego postupno odumiranje ‘gasterbajtera’ po kojima je Hrvatska bila poznata u drugoj polovici prošlog stoljeća.

Seljenje s obitelji
Lani su doznake, primjerice, iznosile 1,04 milijarde eura, oko 150 milijuna manje nego 2004. godine. - Taj trend je posljedica, prije svega, smanjenih privatnih doznaka. Ali, taj pad posljednjih godina u sve većoj mjeri kompenziraju državni transferi. To su uglavnom sredstva iz pretpristupnih fondova EU, objašnjava Jankov. Dok su ‘gasterbajteri’ proteklih desetljeća dobar dio plaće slali obitelji u domovini, novi emigranti u manjoj mjeri napuštaju zemlju iz ekonomskih razloga, a više radi razvoja karijere.

Oni šalju manje novca u zemlju jer s njima često odlazi i obitelj, ili je manje ovisna o njihovoj zaradi. Kada se gledaju samo radničke doznake, iz podataka HNB-a vidljivo je da su prošle godine iznosile 1,09 milijardi eura, što je 100 milijuna eura manje nego prije četiri godine.

Iz podataka Svjetske banke, koja doznake izražava u dolarima, mogli bi se izvući drugačiji razlozi. Od 1993. godine, kada su iznosile tek 230 milijuna dolara, porasle su čak 6,5 puta, a rastu i dalje.

Doznake i tečaj
Jedan od razloga tome je kretanje tečaja ili odnos eura i dolara. Pored toga, upozorava Jankov, podaci iz 90-tih godina dosta su ‘nečisti’, jer je novac tih godina u velikoj mjeri stizao neformalnim kanalima i nije evidentiran.

U Moldaviji 40 posto BDP-a ovisi o novcu iseljenika iz inozemstva
Koliko je za pojedinu zemlju važan novac koji joj emigranti šalju iz inozemstva ovisi o veličini njene dijaspore, ali i snazi vlastite ekonomije. Najovisnija zemlja na svijetu o pomoći iseljenika danas je Moldavija u kojoj doznake čine gotovo 40 posto BDP-a. U grupu velikih primatelja spadaju i Honduras, Jordan, Nepal, Filipini, Albanija, Bangladeš... S iznosom u vrijednosti od oko tri posto BDP-a Hrvatska je skupini zemalja u kojoj su doznake važan izvor deviza, ali ne presudan. Sličan iznos primaju Litva, Indija i Estonija. U Češkoj i susjednoj Sloveniji, primjerice, doznake iznose manje od jedan posto BDP-a, dok u Srbiji i BiH premašuju pet posto BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska poslala pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam

05.07.2019.

Hrvatska je već započela provedbu nekih od navedenih mjera, pa je tako 27. svibnja 2019. Europskoj središnjoj banci upućen zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke.

SLAVONCI OTIŠLI U NJEMAČKU I IRSKU. Ne dirajte mi terasu jer ja ću se vratiti…možda!

24.06.2019.

Turistički djelatnici su u panici, radnika nema "ni za lijek". Hoteli traže sobarice, konobare, kuhare. Trgovine traže trgovce. Građevinari traže zidare, vodoinstalatere, keramičare. Svatko je u potrazi za radnicima. U Puli u centru grada kiosci ne rade u

Slavonci su donedavno činili polovinu sezonaca, a sada ih je samo petnaestak posto

19.06.2019.

Konobar na Jadranu zaradi oko 6000 kuna mjesečno u sezoni, a u Austriji i 1700 eura

Zabrinjavajući podaci: Objavljeno koliko će Hrvatska izgubiti stanovnika do 2050. godine

19.06.2019.

Očekivani životni vijek trebao bi iznositi 77,1 godinu u 2050., u odnosu na današnjih 72,6 godina, navodi se u izvješću.

Hrvatski javni dug veći je od 287 milijardi kuna

05.06.2019.

U odnosu na kraj 2018. dug opće države bio je veći za gotovo tri milijarde kuna ili jedan posto, pri čemu su navedena kretanja posljedica povećanja unutarnje komponente javnog duga, kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija