Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Svi 2009

Inozemni radnici šalju godišnje više od milijardu dolara

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Inozemni radnici šalju godišnje više od milijardu dolara

U trenutku kada svaki euro koji stiže u zemlju postaje dragocjen, pomnije se prebrojava i novac koji kući šalju hrvatski radnici iz inozemstva. Prema procjeni Svjetske banke, u Hrvatsku je lani kroz doznake stiglo 1,5 milijardi dolara, odnosno 2,9 posto BDP-a.

To je tek nešto manje nego što iznose ukupna strana ulaganja, pa je posve jasno da doznake u Hrvatskoj imaju važnu ulogu, ne samo radi preživljavanjanja mnogih obitelji, nego i kao izvor deviza za ukupnu ekonomiju.

Ove godine, po svemu sudeći, doznake iz inozemstva bit će nešto manje jer kriza i na njima ostavlja traga. Svjetska banka očekuje da će na globalnoj razini pasti oko šest posto, ali u usporedbi s drugim priljevima, poput kredita ili stranih ulaganja, novac koji radnici šalju obiteljima ipak je najstabilniji.

“Za očekivati je da će doznake ostati vrlo žilave u usporedbi s mnogim drugim izvorima novca koji su odlazili u zemlje u razvoju”, kazala je Svjetska banka u nedavno objavljenim analizama.

U HNB-u također ističu da su doznake koje proteklih godina stižu iz inozemstva prilično stabilne. -Tu nema većih oscilacija, iako je primjetno da zadnjih godina malo usporavaju - kaže Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku u HNB-u. No, tome nije razlog kriza, nego postupno odumiranje ‘gasterbajtera’ po kojima je Hrvatska bila poznata u drugoj polovici prošlog stoljeća.

Seljenje s obitelji
Lani su doznake, primjerice, iznosile 1,04 milijarde eura, oko 150 milijuna manje nego 2004. godine. - Taj trend je posljedica, prije svega, smanjenih privatnih doznaka. Ali, taj pad posljednjih godina u sve većoj mjeri kompenziraju državni transferi. To su uglavnom sredstva iz pretpristupnih fondova EU, objašnjava Jankov. Dok su ‘gasterbajteri’ proteklih desetljeća dobar dio plaće slali obitelji u domovini, novi emigranti u manjoj mjeri napuštaju zemlju iz ekonomskih razloga, a više radi razvoja karijere.

Oni šalju manje novca u zemlju jer s njima često odlazi i obitelj, ili je manje ovisna o njihovoj zaradi. Kada se gledaju samo radničke doznake, iz podataka HNB-a vidljivo je da su prošle godine iznosile 1,09 milijardi eura, što je 100 milijuna eura manje nego prije četiri godine.

Iz podataka Svjetske banke, koja doznake izražava u dolarima, mogli bi se izvući drugačiji razlozi. Od 1993. godine, kada su iznosile tek 230 milijuna dolara, porasle su čak 6,5 puta, a rastu i dalje.

Doznake i tečaj
Jedan od razloga tome je kretanje tečaja ili odnos eura i dolara. Pored toga, upozorava Jankov, podaci iz 90-tih godina dosta su ‘nečisti’, jer je novac tih godina u velikoj mjeri stizao neformalnim kanalima i nije evidentiran.

U Moldaviji 40 posto BDP-a ovisi o novcu iseljenika iz inozemstva
Koliko je za pojedinu zemlju važan novac koji joj emigranti šalju iz inozemstva ovisi o veličini njene dijaspore, ali i snazi vlastite ekonomije. Najovisnija zemlja na svijetu o pomoći iseljenika danas je Moldavija u kojoj doznake čine gotovo 40 posto BDP-a. U grupu velikih primatelja spadaju i Honduras, Jordan, Nepal, Filipini, Albanija, Bangladeš... S iznosom u vrijednosti od oko tri posto BDP-a Hrvatska je skupini zemalja u kojoj su doznake važan izvor deviza, ali ne presudan. Sličan iznos primaju Litva, Indija i Estonija. U Češkoj i susjednoj Sloveniji, primjerice, doznake iznose manje od jedan posto BDP-a, dok u Srbiji i BiH premašuju pet posto BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Pogledajte kako je Christiano Ronaldo Juventusu ‘donio‘ 55 milijuna dolara više, a nema veze s nogometom

15.01.2020.

Prema podacima iz 23. izdanja Financijske nogometne lige Deloitteova odjela sportskih djelatnosti, 20 nogometnih klubova s najvećim prihodima u sezoni 2018./2019. zajedno su ostvarili rekordnih 10,6 milijardi dolara.

Loša poduzetnička klima, manjak novca i iseljavanje usporili otvaranje novih tvrtki

13.01.2020.

Loša poduzetnička klima i masovno iseljavanje sve se više odražavaju i na dinamiku otvaranja novih tvrtki u Hrvatskoj. Kako pokazuju podaci Fine, preko servisa Hitro.hr prošle je godine osnovano oko tisuću manje tvrtki i obrta nego u 2018. godini, što pre

Krediti poduzećima porasli 1,1 posto na mjesečnoj razini, na godišnjoj pali za 3,3 posto

09.12.2019.

Ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije krajem listopada iznosili su 62,3 milijarde kuna, uz rast na mjesečnoj razini od 1,1 posto, dok su na godišnjoj razini pali za 3,3 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB)

Slavonac otvorio restoran u tromilijunskom gradu i planira otvoriti još jedan, ali počeci nisu bili nimalo laki

17.11.2019.

Hrvatski kuhar Saša Medved (42) iz Orahovice nije ni sanjao da će odlaskom iz Hrvatske završiti čak na Dalekom istoku, a kamoli da će upravo tamo stvoriti poslovnu priču svog života.

Priljev doznaka u Hrvatsku za 61,1% veći u 2018. u odnosu na 2017.

15.11.2019.

Hrvatska je i u 2018. godini bila među zemljama Europske unije (EU) s najvećim pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, znatno većim nego u godini ranije, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1276 članka imaju tag izvoz
  5. 863 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 936 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 640 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 385 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija