Inozemni radnici šalju godišnje više od milijardu dolara

U trenutku kada svaki euro koji stiže u zemlju postaje dragocjen, pomnije se prebrojava i novac koji kući šalju hrvatski radnici iz inozemstva. Prema procjeni Svjetske banke, u Hrvatsku je lani kroz doznake stiglo 1,5 milijardi dolara, odnosno 2,9 posto BDP-a.

To je tek nešto manje nego što iznose ukupna strana ulaganja, pa je posve jasno da doznake u Hrvatskoj imaju važnu ulogu, ne samo radi preživljavanjanja mnogih obitelji, nego i kao izvor deviza za ukupnu ekonomiju.

Ove godine, po svemu sudeći, doznake iz inozemstva bit će nešto manje jer kriza i na njima ostavlja traga. Svjetska banka očekuje da će na globalnoj razini pasti oko šest posto, ali u usporedbi s drugim priljevima, poput kredita ili stranih ulaganja, novac koji radnici šalju obiteljima ipak je najstabilniji.

“Za očekivati je da će doznake ostati vrlo žilave u usporedbi s mnogim drugim izvorima novca koji su odlazili u zemlje u razvoju”, kazala je Svjetska banka u nedavno objavljenim analizama.

U HNB-u također ističu da su doznake koje proteklih godina stižu iz inozemstva prilično stabilne. -Tu nema većih oscilacija, iako je primjetno da zadnjih godina malo usporavaju - kaže Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku u HNB-u. No, tome nije razlog kriza, nego postupno odumiranje ‘gasterbajtera’ po kojima je Hrvatska bila poznata u drugoj polovici prošlog stoljeća.

Seljenje s obitelji
Lani su doznake, primjerice, iznosile 1,04 milijarde eura, oko 150 milijuna manje nego 2004. godine. - Taj trend je posljedica, prije svega, smanjenih privatnih doznaka. Ali, taj pad posljednjih godina u sve većoj mjeri kompenziraju državni transferi. To su uglavnom sredstva iz pretpristupnih fondova EU, objašnjava Jankov. Dok su ‘gasterbajteri’ proteklih desetljeća dobar dio plaće slali obitelji u domovini, novi emigranti u manjoj mjeri napuštaju zemlju iz ekonomskih razloga, a više radi razvoja karijere.

Oni šalju manje novca u zemlju jer s njima često odlazi i obitelj, ili je manje ovisna o njihovoj zaradi. Kada se gledaju samo radničke doznake, iz podataka HNB-a vidljivo je da su prošle godine iznosile 1,09 milijardi eura, što je 100 milijuna eura manje nego prije četiri godine.

Iz podataka Svjetske banke, koja doznake izražava u dolarima, mogli bi se izvući drugačiji razlozi. Od 1993. godine, kada su iznosile tek 230 milijuna dolara, porasle su čak 6,5 puta, a rastu i dalje.

Doznake i tečaj
Jedan od razloga tome je kretanje tečaja ili odnos eura i dolara. Pored toga, upozorava Jankov, podaci iz 90-tih godina dosta su ‘nečisti’, jer je novac tih godina u velikoj mjeri stizao neformalnim kanalima i nije evidentiran.

U Moldaviji 40 posto BDP-a ovisi o novcu iseljenika iz inozemstva
Koliko je za pojedinu zemlju važan novac koji joj emigranti šalju iz inozemstva ovisi o veličini njene dijaspore, ali i snazi vlastite ekonomije. Najovisnija zemlja na svijetu o pomoći iseljenika danas je Moldavija u kojoj doznake čine gotovo 40 posto BDP-a. U grupu velikih primatelja spadaju i Honduras, Jordan, Nepal, Filipini, Albanija, Bangladeš... S iznosom u vrijednosti od oko tri posto BDP-a Hrvatska je skupini zemalja u kojoj su doznake važan izvor deviza, ali ne presudan. Sličan iznos primaju Litva, Indija i Estonija. U Češkoj i susjednoj Sloveniji, primjerice, doznake iznose manje od jedan posto BDP-a, dok u Srbiji i BiH premašuju pet posto BDP-a.