Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Svi 2009

Inozemni radnici šalju godišnje više od milijardu dolara

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Inozemni radnici šalju godišnje više od milijardu dolara

U trenutku kada svaki euro koji stiže u zemlju postaje dragocjen, pomnije se prebrojava i novac koji kući šalju hrvatski radnici iz inozemstva. Prema procjeni Svjetske banke, u Hrvatsku je lani kroz doznake stiglo 1,5 milijardi dolara, odnosno 2,9 posto BDP-a.

To je tek nešto manje nego što iznose ukupna strana ulaganja, pa je posve jasno da doznake u Hrvatskoj imaju važnu ulogu, ne samo radi preživljavanjanja mnogih obitelji, nego i kao izvor deviza za ukupnu ekonomiju.

Ove godine, po svemu sudeći, doznake iz inozemstva bit će nešto manje jer kriza i na njima ostavlja traga. Svjetska banka očekuje da će na globalnoj razini pasti oko šest posto, ali u usporedbi s drugim priljevima, poput kredita ili stranih ulaganja, novac koji radnici šalju obiteljima ipak je najstabilniji.

“Za očekivati je da će doznake ostati vrlo žilave u usporedbi s mnogim drugim izvorima novca koji su odlazili u zemlje u razvoju”, kazala je Svjetska banka u nedavno objavljenim analizama.

U HNB-u također ističu da su doznake koje proteklih godina stižu iz inozemstva prilično stabilne. -Tu nema većih oscilacija, iako je primjetno da zadnjih godina malo usporavaju - kaže Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku u HNB-u. No, tome nije razlog kriza, nego postupno odumiranje ‘gasterbajtera’ po kojima je Hrvatska bila poznata u drugoj polovici prošlog stoljeća.

Seljenje s obitelji
Lani su doznake, primjerice, iznosile 1,04 milijarde eura, oko 150 milijuna manje nego 2004. godine. - Taj trend je posljedica, prije svega, smanjenih privatnih doznaka. Ali, taj pad posljednjih godina u sve većoj mjeri kompenziraju državni transferi. To su uglavnom sredstva iz pretpristupnih fondova EU, objašnjava Jankov. Dok su ‘gasterbajteri’ proteklih desetljeća dobar dio plaće slali obitelji u domovini, novi emigranti u manjoj mjeri napuštaju zemlju iz ekonomskih razloga, a više radi razvoja karijere.

Oni šalju manje novca u zemlju jer s njima često odlazi i obitelj, ili je manje ovisna o njihovoj zaradi. Kada se gledaju samo radničke doznake, iz podataka HNB-a vidljivo je da su prošle godine iznosile 1,09 milijardi eura, što je 100 milijuna eura manje nego prije četiri godine.

Iz podataka Svjetske banke, koja doznake izražava u dolarima, mogli bi se izvući drugačiji razlozi. Od 1993. godine, kada su iznosile tek 230 milijuna dolara, porasle su čak 6,5 puta, a rastu i dalje.

Doznake i tečaj
Jedan od razloga tome je kretanje tečaja ili odnos eura i dolara. Pored toga, upozorava Jankov, podaci iz 90-tih godina dosta su ‘nečisti’, jer je novac tih godina u velikoj mjeri stizao neformalnim kanalima i nije evidentiran.

U Moldaviji 40 posto BDP-a ovisi o novcu iseljenika iz inozemstva
Koliko je za pojedinu zemlju važan novac koji joj emigranti šalju iz inozemstva ovisi o veličini njene dijaspore, ali i snazi vlastite ekonomije. Najovisnija zemlja na svijetu o pomoći iseljenika danas je Moldavija u kojoj doznake čine gotovo 40 posto BDP-a. U grupu velikih primatelja spadaju i Honduras, Jordan, Nepal, Filipini, Albanija, Bangladeš... S iznosom u vrijednosti od oko tri posto BDP-a Hrvatska je skupini zemalja u kojoj su doznake važan izvor deviza, ali ne presudan. Sličan iznos primaju Litva, Indija i Estonija. U Češkoj i susjednoj Sloveniji, primjerice, doznake iznose manje od jedan posto BDP-a, dok u Srbiji i BiH premašuju pet posto BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Slavonac otvorio restoran u tromilijunskom gradu i planira otvoriti još jedan, ali počeci nisu bili nimalo laki

17.11.2019.

Hrvatski kuhar Saša Medved (42) iz Orahovice nije ni sanjao da će odlaskom iz Hrvatske završiti čak na Dalekom istoku, a kamoli da će upravo tamo stvoriti poslovnu priču svog života.

Priljev doznaka u Hrvatsku za 61,1% veći u 2018. u odnosu na 2017.

15.11.2019.

Hrvatska je i u 2018. godini bila među zemljama Europske unije (EU) s najvećim pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, znatno većim nego u godini ranije, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

Hrvatski građani na putovanja lani potrošili 6,45 milijardi kuna

28.10.2019.

Na barem jednom privatnom višednevnom putovanju prošle godine je bilo 1,7 milijuna ili 46,5 posto hrvatskih građana u dobi od 15 i više godina, pri čemu su ukupno potrošili 8,7 milijardi kuna, od čega 3,8 milijardi kuna u Hrvatskoj, a 4,8 milijardi kuna u

Doznake iseljenika lani su dosegle čak 17,8 milijardi kuna

22.10.2019.

Pored činjenice da se hrvatskim građanima najkasnije otvorilo tržište rada EU, dodatni pritisak na pojačanu hrvatsku emigraciju u posljednjem je desetljeću stvorio i sam trenutak pristupanja u EU - tijekom dulje faze gospodarske krize u Hrvatskoj koja je

Njemačka agencija u lovu na hrvatske radnike: Početna plaća kreće od 3000 eura bruto i svake godine se povećava

21.10.2019.

Poslovi se nude i u Nizozemskoj gdje se traži 150 medicinskih sestara

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 424 članka imaju tag dzs
  30. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija