Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Svi 2009

Inozemni radnici šalju godišnje više od milijardu dolara

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Inozemni radnici šalju godišnje više od milijardu dolara

U trenutku kada svaki euro koji stiže u zemlju postaje dragocjen, pomnije se prebrojava i novac koji kući šalju hrvatski radnici iz inozemstva. Prema procjeni Svjetske banke, u Hrvatsku je lani kroz doznake stiglo 1,5 milijardi dolara, odnosno 2,9 posto BDP-a.

To je tek nešto manje nego što iznose ukupna strana ulaganja, pa je posve jasno da doznake u Hrvatskoj imaju važnu ulogu, ne samo radi preživljavanjanja mnogih obitelji, nego i kao izvor deviza za ukupnu ekonomiju.

Ove godine, po svemu sudeći, doznake iz inozemstva bit će nešto manje jer kriza i na njima ostavlja traga. Svjetska banka očekuje da će na globalnoj razini pasti oko šest posto, ali u usporedbi s drugim priljevima, poput kredita ili stranih ulaganja, novac koji radnici šalju obiteljima ipak je najstabilniji.

“Za očekivati je da će doznake ostati vrlo žilave u usporedbi s mnogim drugim izvorima novca koji su odlazili u zemlje u razvoju”, kazala je Svjetska banka u nedavno objavljenim analizama.

U HNB-u također ističu da su doznake koje proteklih godina stižu iz inozemstva prilično stabilne. -Tu nema većih oscilacija, iako je primjetno da zadnjih godina malo usporavaju - kaže Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku u HNB-u. No, tome nije razlog kriza, nego postupno odumiranje ‘gasterbajtera’ po kojima je Hrvatska bila poznata u drugoj polovici prošlog stoljeća.

Seljenje s obitelji
Lani su doznake, primjerice, iznosile 1,04 milijarde eura, oko 150 milijuna manje nego 2004. godine. - Taj trend je posljedica, prije svega, smanjenih privatnih doznaka. Ali, taj pad posljednjih godina u sve većoj mjeri kompenziraju državni transferi. To su uglavnom sredstva iz pretpristupnih fondova EU, objašnjava Jankov. Dok su ‘gasterbajteri’ proteklih desetljeća dobar dio plaće slali obitelji u domovini, novi emigranti u manjoj mjeri napuštaju zemlju iz ekonomskih razloga, a više radi razvoja karijere.

Oni šalju manje novca u zemlju jer s njima često odlazi i obitelj, ili je manje ovisna o njihovoj zaradi. Kada se gledaju samo radničke doznake, iz podataka HNB-a vidljivo je da su prošle godine iznosile 1,09 milijardi eura, što je 100 milijuna eura manje nego prije četiri godine.

Iz podataka Svjetske banke, koja doznake izražava u dolarima, mogli bi se izvući drugačiji razlozi. Od 1993. godine, kada su iznosile tek 230 milijuna dolara, porasle su čak 6,5 puta, a rastu i dalje.

Doznake i tečaj
Jedan od razloga tome je kretanje tečaja ili odnos eura i dolara. Pored toga, upozorava Jankov, podaci iz 90-tih godina dosta su ‘nečisti’, jer je novac tih godina u velikoj mjeri stizao neformalnim kanalima i nije evidentiran.

U Moldaviji 40 posto BDP-a ovisi o novcu iseljenika iz inozemstva
Koliko je za pojedinu zemlju važan novac koji joj emigranti šalju iz inozemstva ovisi o veličini njene dijaspore, ali i snazi vlastite ekonomije. Najovisnija zemlja na svijetu o pomoći iseljenika danas je Moldavija u kojoj doznake čine gotovo 40 posto BDP-a. U grupu velikih primatelja spadaju i Honduras, Jordan, Nepal, Filipini, Albanija, Bangladeš... S iznosom u vrijednosti od oko tri posto BDP-a Hrvatska je skupini zemalja u kojoj su doznake važan izvor deviza, ali ne presudan. Sličan iznos primaju Litva, Indija i Estonija. U Češkoj i susjednoj Sloveniji, primjerice, doznake iznose manje od jedan posto BDP-a, dok u Srbiji i BiH premašuju pet posto BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Je li moguće? Ostatak ove mršave sezone izvući će domaći gosti

17.09.2020.

Vijest o kvartalnom padu BDP-a u iznosu od 15 posto provlačila se kroz medije istovremeno s euforijom oko odlične turističke sezone koja je nadmašila sva očekivanja. Činjenica da smo po broju turista pali za 'samo' 50-tak posto ohrabrila je političare, ra

Želite kredit? Banke skeniraju klijente uzduž i poprijeko

21.08.2020.

Jačaju se interni odjeli za procjenu kreditnog rizika, od lipnja je ponovno u funkciji HROK, a temeljem sustava OSR omogućena je razmjena podataka o svim klijentima. Uza sve to, angažiraju se vanjske tvrtke koje rade prediktivne analize kreditne sposobnos

HNB: Hrvatski BDP bi u 2020. mogao pasti 9,7 posto, iduće godine porasti 6,2 posto

10.07.2020.

Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije eu

Teror uhljeba: Inspektori bez upozorenja kaznili firmu zbog potpune gluposti

04.07.2020.

U zapadnim je zemljama, ističu poduzetnici, pristup dijametralno suprotan: poduzetnike se najprije upozorava na prekršaje i pomaže im se u njihovu otklanjanju, a tek potom, ako ne postupe kako im je sugerirano, pribjegava se kažnjavanju.

Svjetska banka odobrila Hrvatskoj dva projekta od ukupno 500 milijuna dolara

29.06.2020.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ove godine, priopćeno je

Tag cloud

  1. 2053 članka imaju tag hrvatska
  2. 2135 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1331 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1040 članka imaju tag trgovina
  8. 775 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 880 članka imaju tag investicije
  11. 977 članka imaju tag ict
  12. 1016 članka imaju tag EU
  13. 713 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 909 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 937 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 316 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 288 članka imaju tag potpore
  25. 373 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 338 članka imaju tag opg
  29. 394 članka imaju tag porezi
  30. 369 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 433 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici