Ljudi su uvjereni da su cijene rasle nakon uvođenja eura. DZS: Nisu

NAKON uvođenja eura su građani Hrvatske bili ogorčeni dojmom da su mnogi trgovci iskoristili priliku za podizanje cijena tzv. zaokruživanjem. To je potaknulo veće kontrole poreznih inspektora, koji bi poslovne subjekte kažnjavali prema zakonu o zaštiti potrošača ako bi se utvrdilo da je uvođenje eura iskorišteno za povećanje cijene.

Ipak, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), efekt zaokruživanja na prosječni rast cijena je bio minimalan. Dapače, cijene su u odnosu na isti mjesec prethodne godine manje rasle u siječnju 2023. nego u prosincu 2022.

Koliko su zaista rasle cijene nakon uvođenja eura?
Prema prvoj procjeni, indeks potrošačkih cijena u siječnju 2023. je zabilježio rast od 1.3 posto u skupini Hrana, piće i duhan, a rast od 1.1 posto u skupini Usluge. Radi se o rastu prosječnih cijena na mjesečnoj bazi, tj. u odnosu na prosinac 2022. To je razdoblje prvog mjeseca uvođenja eura.

Ukupno su cijene na mjesečnoj bazi ostale iste jer je uz navedeni rast cijena zabilježen pad cijena u kategorijama Energija, za 1 posto, te Industrijski neprehrambeni proizvodi, za 2.1 posto. Tako su u prosjeku cijene ostale na istoj razini tijekom siječnja kao što su bile u prosincu.

Indeks potrošačkih cijena je opća mjera inflacije u Hrvatskoj, a odražava promjene u cijenama proizvoda i usluga koje kupuju i plaćaju građani Hrvatske.

Prva procjena indeksa potrošačkih cijena temelji se na podacima o maloprodajnim cijenama koje su pristigle do kraja siječnja, što čini oko 80 posto podataka. Preostali podaci će biti uključeni i objavljeni 24.siječnja.

Ovo je prvi put da DZS objavljuje prvu procjenu inflacije, tzv. "flash estimate", što je obveza nakon ulaska Hrvatske u eurozonu. Konačni izračun rasta cijena se stoga još uvijek može promijeniti, ali dosadašnje iskustvo pokazuje da su prve procjene jako dobre u predviđanju konačnih podataka o indeksu potrošačkih cijena. To znači da konačni podaci, koji će biti objavljeni 24. siječnja, neće puno odstupati od prve procjene.

Zašto cijene nisu rasle?
Inflacija na godišnjoj razini usporava još od studenog 2022., kada je iznosila 13.5 posto. Prema prvoj procjeni za siječanj 2023., cijene su veće za 12.7 posto u odnosu na siječanj 2022. To je primarno zbog toga što su bazne cijene veće, tj. cijene iz siječnja 2022. su bile veće nego u studenom 2021., pa je i relativni godišnji rast manji.

Kako se prikupljaju podaci o cijenama?
Građani su subjektivno procjenjivali da je uvođenje eura dovelo do velikih poskupljenja, a službeni podaci DZS to ne potvrđuju. Treba naglasiti da se službeni podaci ne odnose na nekakvu procjenu u klasičnom smislu, nego ih se svaki mjesec prikuplja u trgovinama i na internetu tehnikom automatiziranog prikupljanja podataka s internetskih stranica (engl. web‑scraping), prikupljanjem podataka očitavanjem barkodova na blagajnama, provođenjem anketa i terenskim prikupljanjem.

Za svaki proizvod se prikupljaju cijene iz različitih trgovina i regija te različitih kategorija istog proizvoda (npr. razlike u kvaliteti). Svaka država ima vlastiti nacionalni zavod, u Hrvatskoj je to Državni zavod za statistiku, koji prikuplja cijene po metodologiji koja je usklađena na razini cijele Europske unije.

Podaci se zatim ponderiraju, što znači da proizvodi imaju različit utjecaj na konačni izračun stope rasta cijena (inflacije) s obzirom na to koliko su velika stavka u proračunu prosječnog kućanstva. Primjerice, promjena cijene kruha će puno više utjecati na izračun promjene cijene hrane od promjene cijene luka jer veći dio troškova kućanstva odlazi na kupnju tog proizvoda.