Marijo Eremut: Rezidba maslina zahtijeva najviše znanja i umješnosti

Za pravilno podrezati maslinu treba ogromno iskustvo, a njega ima šezdesetogodišnji Marijo Eremut iz Žeževice u općini Šestanovac. Vrsni je to baštovan s vrijednim iskustvom rezača vodopija, grana i grančica koje gledano okom običnog i manje vičnog promatrača, nisu ništa drugo doli rodnice koje ni u ludilu ne bi izacili iz krošnje. Za njega kažu da jednako dobro barata s pilom i škarama stoga svoj "Getsemanski vrt“ ureduje jednako kao i lovačke staze podbiokovskog lovišta.

Nije od onih koji uz pomoć motorne pile krošnje čini prozračnima i osunčanima jer to smatra nimalo ekološkim, a još više opasnim.

Po njemu pravilna rezidba maslina zahtijeva najviše znanja i umješnosti. To nije ustaljena šablona dobivena kao prilog uz nekakavu mjesečnu tiskovinu, već ju maslinar odmjerava na licu mjesta i to trenutačno golim okom. Bez prave rezidbe, nema rezultata i pravog ploda.

"To vam je isto kada ciljete na divljač, a potrebna vam je mirna ruka i oštro sokolovo oko da vam tane u letu prati", uspoređuje.

Rezidba Mastrinke posebna čast
Zato je potrebno redovito "čišćenje“ tako da maslinu održavate, a paralelno produžujete njen rodni životni vijek. Ako toga nema, kaže, ostavite se i puške i škara.

Nekada ljudi, pogotovo oni stariji, grintaju zbog, po njima pretjeranog prozračivanja krošnje posebno u njenoj unutrašnjosti. "Ne shvaćaju da takvim pristupom postižemo stabilniju proizvodnju i povećenje udjela ulja, a paralelno radimo na smanjenju troškova zaštite pa i berbe", tvrdi Marijo Eremut. Ovaj spretni maslinar i još vičniji lovac maslinik uspoređuje s lovištem. Kao i krošnja tako i lovište mora biti uredno.

Iza njega je na stotine tisuća srušenih grana, pa je rado viđen gost u maslinicima od Vrgorca do Splita. Zbog velikog je iskustva prošle godine dobio poziv da "očisti“ i 1.500 godina staru maslinu u Kaštel Štafiliću koju još mještani zovu Mastrinka, a koja je u Kaštela najvjerojatnije stigla iz stare Grčke. S obzirom da se radi o simbolu grada pod Kozjakom, to je Mariju bila izuzetna čast i zadovoljstvo, a prvenstveno izazov.

Problem su mu stari i napušteni maslinici. Njih je možda i najviše. U prošlosti našeg maslinarstva, njihova su stabla bila zapostavljena jer su se u pravilu sadile "sa strane“ uz iskrčene gomile i na krajevima parcela.

"Neke druge poljoprivredne kulture imale su prednost. Zato što je maslina rađala periodično i slabo. Malo tko da ih je gnojio ili rezao. I onda došle devedesete, pa se zapostavilo i ono malo što se prije obrađivalo. Stoga je veliki dio zarastao i postao dijelom lovišta. Gdje nema škara, tu puška vlada", smije se Marijo i nastavlja: Izgubila je na važnosti sve do početka novog tisućljeća kada se, pogotovo u Zagori, maslinarstvo revitaliziralo, a podignuti su i brojni novi maslinici.

Mladi imaju volje za radom, ali bi sve na brzinu
"Za nas rezače, posla na pretek. Mladi ljudi uvidjeli su sve blagodati koja pruža pa se najprije počelo sa čišćenjem starih onda i sadnjom novih stabla. U oba slučaja ukoliko ih ne namjeravaju periodično čistiti i održavati, bolje da se nikada nisu ni uhvatili tog posla", ističe Eremut dodajući da se s takvim slučajevima često susreće. Mladi poljoprivrednici misle da ih je dovoljno nove samo posaditi, a stare jednom temeljito očistiti, i više nikada u njih ne ući. Priča nam i da nekad ni kriv ni dužan zaluta u tuđi maslinik. Ne svojom krivnjom već vlasnikovom, u pravilu mladih gazda koji točno i ne znaju gdje im je starina i granična međa.

"Susretnete se sa svakakvim situacijama. Međutim, mladi imaju volju za radom. Samo bi sve na brzinu i ulje i novce dok stariji donekle poznaju proces priozvodnje", napominje dodajući da još kada bi njihove mlade informatički obrazovane nevjeste znale šta sve pruža maslinovo ulje, bacile bi mobitel iz ruke i uhvatile se škara i motike jer ono nije samo temelj zdrave mediteranske prehrane već se njegovim redovitim konzumiranjem smanjuju brojne tegobe, a ujedno predstavlja i eliksir vječne mladosti i ljepote. Dakako, prirodne, bez primjena 'teške' industrije.

"Tako je i s lovom. Nažalost danas je više mladih maslinara nego lovaca. Još da je tu branšu 'pomladiti' ovo bi sve bio jedan veliki botanički vrt u kojem vlada simbioza koju samo možete poželjeti", kaže on.