Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lis 2022

Na bankomatima podizat ćemo novčanice od 10 ili 20 eura

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Hina/I.B.  

Na bankomatima podizat ćemo novčanice od 10 ili 20 eura

Nakon uvođenja eura 1. siječnja iduće godine na bankomatima ćemo podizati novčanice od 10 ili 20 eura, a i iznosi od 50 i 100 eura isplaćivat će se u novčanicama od 10 i 20 eura, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

Od 1. siječnja iduće godine euro će živjeti zajedno s kunom još dva tjedna, kada će na snazi biti dvojni optjecaj i kada će se i ostatak novca pri kupnji u trgovinama za namirnice plaćene eurima ili kunama, vraćati u eurima.

Do uvođenja eura imamo još nepuna tri mjeseca, pri čemu će se u razdoblju od 15. do 31 prosinca uvesti beznaknadno podizanje kuna na bilo kojem bankomatu.

Ono će se zadržati do 15. siječnja, kako ne bi bilo negativnog utjecaja na dostupnost gotovine u kunama, rekli su Hini iz Hrvatske narodne banke.

HNB je izdao preporuku bankama da i u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 2022. ukinu potrošačima naknadu za polog gotovog novca, kuna, na svoje račune, kako bi se građani motivirali da i prije dana uvođenja eura polože kune na račune.

Tako će se sredstva automatski konvertirati u eure i smanjit će se vršna opterećenja na cijeli sustav u razdoblju nakon 1. siječnja, ističu iz HNB-a.

Nakon 1. siječnja i uvođenja eura velik broj bankomata bit će prilagođen za isplaćivanje eura, kada će nastupiti razdoblje ponovnog beznaknadnog podizanja gotovine na bankomatima klijentima drugih banaka, no sada eura, a ne kuna.

Bit će objavljena i interaktivna karta bankomata na kojoj će građani moći pronaći najbliži bankomat na kojem će moći podignuti eure.

Kada je u pitanju podizanje gotovine s bankomata nakon uvođenja eura, iz HNB-a kažu kako je uređeno da se u razdoblju od tri mjeseca od dana uvođenja eura bankomati koji se koriste s jednom kasetom za isplatu novčanica isključivo pune apoenom od 10 eura, a bankomati koji se koriste dvjema ili trima kasetama za isplatu novčanica isključivo pune apoenima od 10 i 20 eura.

Iznimno od toga, bankomati koji se koriste četirima kasetama za isplatu novčanica mogu se puniti i apoenom od 50 eura, uz uvjet da se za isplate do visine manje ili jednake 100 eura uvijek isplaćuju apoeni od 10 i 20 eura. Za iznose veće od 100 eura isplaćivat će se i apoeni od 50 eura, uz uvjet da se iznos od 100 eura uvijek isplaćuje u apoenima od 10 i 20 eura, navode iz HNB-a.

Iz središnje banke kažu da su za potrebe predopskrbe eura tijekom 2022. i početne potrebe nabavili najviše euronovčanica od 10 i 20 eura te eurokovanica od 1 i 2 centa, a one će se i najviše distribuirati.

U tom prijelaznom razdoblju očekuje se i postupno privremeno gašenje bankomata tijekom prosinca, a planirano je da sve banke provedu prilagodbu svoje cjelokupne bankomatske mreže za isplatu eura do 15. siječnja, zbog modela prilagodbe bankomata na valutu euro.

Novčanice će biti uništene, a kovanice pohranjene

U prvih 12 mjeseci nakon uvođenja eura zamjena gotovine u kunama bit će moguća bez naknade u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte, gdje će građani moći nabaviti i početne pakete eurokovanica.

Početni paket eurokovanica za građane sadržava 33 eurokovanice svih apoena ukupne vrijednosti 13 eura i 28 centi, a moći će se nabaviti za protuvrijednost od 100 kuna, kažu iz HNB-a.

No postojat će ograničenja količine kovanica i novčanica koje će se moći zamijeniti bez naknade, što znači da će biti moguće zaračunati naknadu u slučaju ako se odjednom mijenja više od 100 novčanica ili kovanica, navode iz Ministarstva financija.

HNB pretpostavlja da će se, po uzoru na zemlje koje su uvele euro kao nacionalnu valutu, prilikom zamjene kune za euro vratiti oko 1,1 milijarda komada kovanica kune, koje, ilustrirali su, ukupno teže kao 120 zagrebačkih električnih tramvaja, a tu je i više od 500 milijuna komada novčanica kune.

Novčanice kune će se paralelno s povlačenjem iz optjecaja uništavati na sustavima za obradu novčanica koji imaju i mogućnost njihova uništavanja te dalje zbrinjavati.

Suprotno od novčanica, kovanice kune čuvat će se u unajmljenim halama Ministarstva obrane u trajanju od tri godine, a potom će se primjereno zbrinuti, kažu u HNB-u.

Kovanice se čuvaju jer će rok za zamjenu kovanica biti tri godine od datuma uvođenja eura, ali neće postojati krajnji rok za zamjenu novčanica kuna u eure tako da će građani i nakon isteka prvih 12 mjeseci kunu moći zamijeniti za euro u HNB-u u bilo kojem trenutku u budućnosti, poručuju iz Ministarstva financija.

Do kraja godine otkovat će se 420 milijuna eurokovanica

Sredinom srpnja u Hrvatskoj kovnici novca u Svetoj Nedelji počela je proizvodnja hrvatskih eurokovanica, a kako je tada rekao guverner HNB-a Boris Vujčić, do kraja godine planira se otkovati oko 420 milijuna eurokovanica.

Proizvodnja teče u tri smjene, a cilj je da se do kraja ove godine otkuje oko 420 milijuna eurokovanica s nacionalnim motivima, dok je za iduću godinu planiran otkov njih oko 230 milijuna.

Na tržište se planira pustiti oko 3700 tona kovanica, kao i oko 350 milijuna komada novčanica. To bi trebalo zadovoljiti potrebe za gotovinom i zamjenu kune 1. siječnja.

Bankama i poduzetnicima niži troškovi poslovanja, bez znatnijeg utjecaja na turizam

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Osijeku Domagoj Sajter za Hinu je ocijenio da će uvođenjem eura najviše profitirati banke te da je upravo to razlog zašto su one najveći proponenti za prelazak na euro.

- Sve ono što su se prije zvale devize, a najvećim dijelom se to odnosi na euro, sada će postati domaća valuta pa će im se osloboditi devizne rezervacije, imat će niže naknade, odnosno, niže troškove poslovanja s maticama, rekao je Sajter.

Osim banaka, Sajter navodi da će prelazak na euro biti plus i poduzećima, odnosno tvrtkama koje posluju s inozemstvom, konkretnije poduzetnicima iz područja eurozone te poduzetnicima i tvrtkama koje uvoze iz eurozone ili izvoze u nju, a da su pritom ostvarivali negativne tečajne razlike.

Na pitanje kako će uvođenje eura utjecati na turizam, Sajter odgovara da ne očekuje znatniji utjecaj na turističku sezonu.

- Ne biraju turisti Hrvatsku zbog valute, već zbog mora, prirodnih ljepota, kulturnih znamenitosti, osjećaja sigurnosti, zapravo svega onoga što Hrvatska nudi, kaže.


Komentari članka

Vezani članci

Kreće VoP: Od 9. listopada banke će detaljnije provjeravati račune

16.10.2025.

Od 9. listopada 2025., u svim državama članicama EU-a, uključujući i Hrvatsku, starta nova zakonska obveza o regulaciji plaćanja, nazvana VoP (Verification of Payee).

Za dva dana stiže ogromna promjena u bankarsko poslovanje u cijeloj Europi. Donosimo sve detalje

12.10.2025.

Istodobno s potpunom dostupnošću instant plaćanja uvodi se i Usluga provjere primatelja plaćanja (Verification of Payee – VoP), a VoP omogućuje platiteljima provjeru podudara li se ime i prezime ili naziv primatelja s vlasnikom IBAN-a

Poziv dizajnerima iz cijele Europe: Kreirajte nove euronovčanice

17.07.2025.

Europska središnja banka (ESB) u utorak je raspisala javni natječaj za dizajn budućih euronovčanica, što znači poziv dizajnerima iz cijele Europe za prijavu na platformu koja će biti otvorena do 18. kolovoza ove godine.

Od danas je teže dobiti kredit, ovo su nova pravila

01.07.2025.

DANAS na snagu stupaju makrobonitetne mjere kojima HNB ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku st

Tope se kamate na štednju: Doznajemo koje banke nude najbolje opcije

23.06.2025.

Odavno je već završila utrka za najpovoljnije kamate na oročenu štednju. Dok smo ranije ove godine promatrali banke kako se nadmeću s kamatama na stambene kredite odlučili smo provjeriti što je s oročenom štednjom, odnosno s kamatama na depozite.

Tag cloud

  1. 2800 članka imaju tag turizam
  2. 2649 članka imaju tag hrvatska
  3. 1768 članka imaju tag svijet
  4. 1443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1972 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1308 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1303 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 862 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1168 članka imaju tag EU
  16. 664 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 539 članka imaju tag poticaji
  19. 670 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 506 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 529 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 434 članka imaju tag start up
  33. 506 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor