Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Tra 2018

Najbolje autohtono bijelo vino kontinentalne hrvatske je Škrlet vinarije Voštinić-Klasnić

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vedran Stapić  

Najbolje autohtono bijelo vino kontinentalne hrvatske je Škrlet vinarije Voštinić-Klasnić

Iz biblijskih vremena datira poslovica koja kaže da je najteže biti prorok u svom selu. Ovih dana zabilježili smo upravo suprotan primjer iz domene proizvodnje vina. Naime, Škrlet iz vinarije Voštinić-Klasnić je u samo nekoliko dana dobio najveće nagrade za kvalitetu. Prvo prošlog vikenda, 8. travnja na manifestaciji 2. ŠkrletOVO dobio nagradu NajŠkrlet 2017. A samo tjedan kasnije, ovog vikenda, je to isto vino ocijenjeno kao Šampion svih bijelih vina autohtonih sorti kontinentalne Hrvatske. Velika priznanja za malog proizvođača.

Nasadi vinarije Voštinić-Klasnić nalaze se nedaleko Ivanić Grada na 195 metara nadmorske visine. Obrađuju 4,5 hektara vlastitih vinograda, a glavnina njih, više od 90% je pod sortom Škrlet. Isti su posađeni davne 1936. godine, a danas o njima skrbi četvrta generacija Voštinića – Tomislav Voštinić sa suprugom, sinom i kćerkom.

Imamo djedove zapise, koji nam danas pomažu, a govore o povijesti Škrleta u regiji Voloder-Ivanić. Stari spisi koji govore gdje su i kako cijepili i podizali naše vinograde, kaže Tomislav kojeg smo sreli na manifestaciji Vina od davnina u Laubi u Zagrebu.
4 generacija vinara u obitelji

Poznato je kako je tradicija važna u poslu, da se akumulirano znanje i stečena iskustva prenose i oplođuju. Ova obitelj svjedoči i kvalitetnoj nadogradnji s novim spoznajama, tehnologijama i načinima, a Tomislav je opisuje svoje iskustvo:

Mogu reći da sam zahvalan na cijelom tom iskustvu jer sam prolazio kroz život kroz sve segmente poslovanja. Dakle od samog vinogradarenja na onaj negdašnji način pa smo se razvijali, evoluirali, paralelno sa svim civilizacijskim spoznajama modernizirali tehnologiju u vinogradu i onda isto u napravili u podrumu. Sve do marketinga bez kojega danas nažalost ili nasreću ništa ne možemo.

Ova obitelj živi isključivo od vlastite proizvodnje vina, a saznali smo kakim se izazovima susreću na poslovnom putu:

Do sada smo egzistirali sami, dakle s vlastitom dostavom uz pomoć tvrtki koji prevoze vina. Od ove godine otvaramo suradnju i s nekoliko distributera. Nemamo problema s prodajom jer je Škrlet interesantna sorta sama po sebi i danas se prodaje relativno lako. Ne treba previše ulagati u marketing, ljudi kad kod nas probaju jednostavno dolaze i kupuju. I stvarno mislim kada kažem da sam zadovoljan.
Apeliram za manje papirologije

Jedino previše vremena gubimo zbog birokracije, administracije. Evo apeliram na sve moguće i nemoguće koje mogu pomoći da smanje tu papirologiju. Zbog nje odstupam od onog što bi trebao raditi. Umjesto da sam u vinogradu ili podrumu bavim se potpuno bespotrebnim i uzaludnim papirima. Kada toga ne bi bilo, bilo bi super.

Svjedoči Tomislav kako je nepovjerenje prema autohtonim sortama sada konačno iza nas. Proces etabliranja tekao je kroz niz godina. Zanimljiva je priča s početaka afirmacije ovih vina, odnosno kako je Škrlet dobio na važnosti tek kada su kući došla strana priznanja za ovu sortu. Naime, nekolicina vinara poslala je vino na ocjenjivanje u London, da bi se tek nakon tih uspjeha krenulo u širu promociju i prihvaćanje Škrleta. Posljedica toga je i današnje buđenje potražnje kod hotelijera i interes sommeliera.

Znamo da kad dođe turist na nekakav lokalitet naravno neće tražiti nešto što ima svuda nego nešto autohtono i domaće. Počinje se događati da naša vina možete danas naći na vinskim kartama u Dalmaciji. Hvala svima koji su shvatili da ne trebamo količine. Mi i izvozimo u Češku, Italiju ili Luksemburg, ali događa se potražnja i kod nas. To mi nešto jako ugodno - da imamo vrhunski proizvod i prodaju u našoj domovini. Sada se traže autohtone sorte i konačno one dobivaju prednost.

Ima brojne planove, ali kaže kako nema ambicija aplicirati za EU novac, odnosno javljati se na mjere Ruralnog razvoja. Oni isključivo koriste sredstva Zagrebačke županije, a prošle godine dobili su i sredstva Ministarstva turizma.

Moj cilj nije niti bio europski novac zato što on iziskuje velika očekivanja i to da radite po tuđim direktivama. Puno je i papira, a ja osobno nemam tu ambiciju. Želim ostati svoj čovjek i idem svojim putem. Ne mislim širiti proizvodnju. Rekao bih da smo mi razbili predrasude, prvi smo po pitanju škrleta s kasnom berbom, s prvim maceriranim škrletom s prvim pjenušcem od škrleta i naravno redovnom berbom koja vodeća. Imam i nove uratke koji će biti izbačeni kroz godinu dana.

Plan im je ostati na ovoj količini, ići na redukcije o vinogradu i još više poboljšati kvalitetu. Žele podići prodaju na vlastitom pragu jer nedavno renovirali vinariju. Cijeli koncept je nešto što u kontinentalnoj hrvatskoj ne postoji. Od same prezentacije vina pa do priče 6 etiketa isključivo od jedne autohtone sorte. Sorte Škrlet.


Komentari članka

Vezani članci

Od djeda i oca naslijedio 4, danas obrađuje 45 ha vinograda - sve podno Motovuna

21.05.2026.

Vinarija Tomaz na tržište stavlja tristo tisuća boca godišnje. Kućni prag je, kaže vinar i vinogradar Klaudio Tomaz, najljepše predstavljanje sebe, svog proizvoda i svoje vizije.

S početnih 7 proširio vinograd na 20 ha: Bolfan Vinski vrh spaja ekološka vina i domaću hranu

19.05.2026.

Tomislav Bolfan kupio je malu vinariju 2006. godine, a u godinama koje su uslijedile proširio je kapacitete na 20 hektara. Vinarija koja proizvodi vrhunska vina i njeguje prirodne metode uzgoja postala je prepoznatljiva po svom jedinstvenom karakteru

Agrolaguna krči cabernet i okreće vinograde prema malvaziji

13.05.2026.

Nakon ulaska Badela 1862 porečka tvrtka pokreće investicije veće od deset milijuna eura u vino, ulje i sir

Vinistra okupila proizvođače vina i vinarske opreme

11.05.2026.

Vinistra, jedna je od naših najvažnijih vinskih manifestacija koja okuplja brojne proizvođače vina i vinarske opreme. Ove godine ocijenjeno je čak 700 uzoraka vina, od čega 350 malvazija iz čak šest zemalja. To je dosad najveći broj prijavljenih uzoraka i

Stižu mjeseci kada Slavonija i Baranja slave vino

03.05.2026.

Ovogodišnji, sedmi po redu Vinski mjesec Osječko-baranjske županije počinje 2. svibnja i traje do 11. srpnja, pa zapravo možemo govoriti o tromjesečju tijekom kojeg će na njezinom području, od Osijeka i Baranje, preko Đakova i Valpova, pa sve do Našica i

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk