Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ou 2020

Neki su lani rasli čak 50 posto, a neki zbog gubitka posla potonuli u minus

Izvor: www.lider.media · Autor: Ksenija Puškarić  

Neki su lani rasli čak 50 posto, a neki zbog gubitka posla potonuli u minus

Kada su prošle godine alžirski investitori raskinuli ugovor o gradnji bolnice vrijedne čak 56 milijuna eura, pogodili su cijeli niz europskih građevinskih kompanija koje su radile na tom vrijednom projektu, među njima Tehniku i Ingru. Alžir je Ingrino tradicionalno tržište, na kojem je poslovala 40-ak godina, stoga joj je projekt unutar te bolnice 'težak' 10,1 milijun eura trebao dati prijeko potrebnu financijsku injekciju i vratiti barem malo izgubljenog tržišta i ugleda. Posao je trebala odraditi s Tehnikom kao partnerom, još jednim građevinskim poduzećem koje već dulje pleše na ivici stečaja. No zbog gubitka tog posla obje su tvrtke prošlu godinu završile u debelom minusu. Ingri su prihodi u odnosu na 2018. godinu pali za 37 posto, Tehnici za 46,33 posto, a veliko je pitanje kako će te dvije kompanije nastaviti poslovati.

Dobro je dok BDP raste
Hrvatski građevinski sektor raste, a Ingra i Tehnika kao poduzeća s problematičnom likvidnošću i nedostatkom radne snage u investicijskim projektima na domaćem terenu nemaju šanse. Pogotovo ne u onima koji se sufinanciraju iz EU fondova. Upravo su te investicije, a u suradnji naravno s cijelim turističkim sektorom i trgovinom na malo, 'povukle' BDP, koji je u 2019. iznosio 2,9 posto. Možda nije ono što smo očekivali, ali je blagi rast, a dok je rast – dobro je.

Da nema straha od potresa na tržištima zbog koronavirusa, očekivanja od 2020. bila bi slična, konzervativni rast na krilima turizma, osobne potrošnje i trgovine, kao i na investicijama koje financira EU novac. Rasla bi i domaća poduzeća, neka brže, neka sporije, neka nikako, ali općenito – zadržao bi se status quo, koji mnogi poduzetnici ne podržavaju jer on znači nedostatak reformi. A dok raste BDP, makar i tako blago, hrabrih reformi kakve gospodarstvenici traže i očekuju neće biti, pogotovo ne u godini izbora. Isto je tako teško očekivati da bi uz takav 'blagi' BDP, dinamičnije rasli prihodi kompanija.

One koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi rasle su prošle godine tek oko tri posto, a EBIT marža blago im je pala – sa 6,2 posto na 6,1 posto. Neke su kompanije prošle i bolje, neke i gore, a uvjerljivi pobjednici su start-up-ovi koji su rasli stopama o kojima konzervativne kompanije mogu samo sanjati. Tako je Nanobit, koji jest doduše na tržištu 11 godina i koji se bavi proizvodnjom videoigara, bilježi rast od impresivnih 50 posto te 2019. završava s prihodom od 220 milijuna kuna i titulom najvećega hrvatskog IT izvoznika.

Korona virus i proizvodnja
I izvoz je rastao prošle godine i to stopom od 5,7 posto. Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u 2019. godini iznosila je 114,1 milijardu kuna, dok je uvoz dosegnuo 184 milijarde kuna, što je 4,4 posto više, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Najviše je povukla prerađivačka industrija, čak 90,6 posto ukupnog izvoza, koja je zabilježila rast od 6,6 posto u odnosu na godinu prije i to ponajviše zbog izvoza gotovih prehrambenih proizvoda i farmaceutskih proizvoda. Što se izvoza tiče, najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj ostaju Italija i Njemačka. Dakako treba pratiti što će se događati s koronavirusom i industrijskom proizvodnjom u Njemačkoj.

U prošloj je godini tako pala i prerađivačka industrija – za 0,3 posto. Najveći pad u toj djelatnosti bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava – 32,6 posto, što je posljedično povezano s problemima u Uljaniku i 3. maju, a pad u proizvodnji rafiniranih naftnih derivata od 23,8 posto usko je vezan uz višemjesečni remont Inine rafinerije u Rijeci. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom rasla je pak 7,5 posto, proizvodnja prehrambenih proizvoda za 3,7 posto, kemikalija i kemijskih proizvoda za 2,3 posto, farmaceutskih proizvoda i pripravaka za 4,7 posto, a proizvodnja namještaja za 8,8 posto.

A kad smo se već dotakli brodogradnje, koja je utjecala na preskroman rast industrijske proizvodnje u 2019., treba napomenuti da je zbog te djelatnosti ipak nešto raslo, a to su državne potpore. One su u prošloj godine iznosila 14,8 milijardi, a godinu prije bile su za 2,3 milijarde kuna manje ili za 18,8 posto, na što je utjecalo plaćanje jamstava za brodogradilišta u Puli i Rijeci. Država se i dalja ponaša kao pijani milijarder, samo bez pokrića.

Cijelu analizu što je u 2019. godini rsalo i palo možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju LIdera


Komentari članka

Vezani članci

Europski BDP past će između 2 i 10 posto, sve ovisi o trajanju koronakrize

29.03.2020.

Američke vlasti poduzele su izvanredne mjere. Središnja banka Fed ekspresno je u dva navrata srezala ključne kamatne stope, spustivši ih rekordno brzo na nulu. Istodobno je počela kupovati državne, pa čak i korporativne obveznice te poručila da će i izrav

Plenković najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu za idući tjedan

27.03.2020.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu koje bi po njegovim riječima trebale biti predstavljene idući tjedan.

Porezni stručnjak o mjerama: Zašto konobar vrijedi manje od državnog službenika?

26.03.2020.

Zašto u ovoj krizi nema otpuštanja u državnoj upravi i u nekim drugim dijelovima javnog sektora? Zašto je jedan konobar, jedan zubar ili jedan cvjećar iz privatnog sektora manje vrijedan od bilo kojeg službenika iz državne uprave? Na žalost, zbog izuzetno

Koronavirus ovaj pogon neće zatvoriti

25.03.2020.

Da nam gospodarstvo u ovim, još donedavno nezamislivo teškim vremenima, nije potpuno stalo, pokazuje i primjer vinkovačke tvrtke koja proizvodi panele za ulazna vrata. Nijednog od svoja 182 radnika neće otpustiti i pogone neće gasiti. Teret krize podijeli

Vuk Vuković: Vladine mjere za ekonomiju pokazuju da su potpuno izgubljeni u krizi

24.03.2020.

U novootvorenoj grupi na Facebooku, Inicijativa "Glas Poduzetnika" koja je dala prijedloge vlastitih mjera na temelju mišljenja preko 5000 članova koja je grupa skupila u samo jedan dan, napravljena je mini anketa s pitanjem koliko dugo hrvatske male i sr

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1036 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 680 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 499 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija