Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ruj 2019

NIŽI PDV Građani nisu vidjeli jeftinije povrće, ribu i jaja. Gdje se izgubila milijarda i pol kuna?

Izvor: novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

NIŽI PDV Građani nisu vidjeli jeftinije povrće, ribu i jaja. Gdje se izgubila milijarda i pol kuna?

Smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto od početka godine na svježe meso, ribu, jaja, voće i povrće, donijelo je očekivano pojeftinjenje jedino kad je voće u pitanju, još jednom su to potvrdili jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Cijene voća su, prema tim podacima u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine niže za 11,6 posto, što je za potrošače čak i bolje od predviđanja, jer su procjene govorile da će niža stopa PDV-a u prosjeku donijeti do deset posto niže cijene svježeg mesa, ribe, voća i povrća.

Međutim, to se za ostale proizvode nije dogodilo jer su od početka godine do kraja kolovoza cijene povrća, unatoč nižoj stopi PDV-a, porasle za tri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Cijene mesa su niže 2,4 posto, a cijene ribe i morskih plodova porasle su za 1,1 posto.

Skupina prehrambenih proizvoda u kojoj su mlijeko, sir i jaja, također bilježi poskupljenje od 0,3 posto, iako je PDV na jaja također smanjen s 25 na 13 posto. Za pet puta smanjena je stopa PDV-a na bezreceptne lijekove, odnosno spuštena je s 25 na pet posto, ali su svejedno farmaceutski proizvodi jeftiniji tek jedan posto nego lani.

Proizvođači lijekova jedini su u trenutku kad je Vlada snižavala PDV jasno rekli da oni planiraju podići svoje cijene pa će sniženje poreza amortizirati to poskupljenje, ali neće dovesti do značajnijih snižavanja cijena do krajnjih potrošača.
Nema odgovora

Tako se nisu ostvarila očekivanja Vlade da će se milijarda i pol kuna, koje je oslobodila snižavanjem PDV-a od početka godine, sliti u džepove građana i u Vladi zbog toga nisu zadovoljni. Službeno još nitko ne želi komentirati učinke poreznih izmjena, ali naši sugovornici ističu da je Vlada učinila svoje, ali da prije bilo kakvog zaključka jesu li ostali igrači na tržištu promijenili ponašanje treba vidjeti što je dovelo do toga da građani to porezno rasterećenje ne osjete.

Pitali smo to u Ministarstvu poljoprivrede, no kao i prije nekoliko mjeseci kad smo odgovor zatražili dok je još Tomislav Tolušić bio ministar nismo ga dobili ni sada kad je ministarstvo preuzela Marija Vučković.

Na naš upit zašto građani nisu jače osjetili snižavanje PDV-a i je li došlo do povećanja proizvođačkih cijena ili trgovačkih marži iz Hrvatske gospodarske komore odgovaraju da je kod formiranja cijena u trgovini obračun PDV-a samo jedan od dijelova koji formiraju konačnu cijenu, tj. krajnju cijenu prema kupcu.

– U cijelom lancu od proizvođača do krajnjih potrošača uz trgovinu, sudjeluju i proizvođači, logistika, distribucija, prijevoz i skladištenje. Stoga kada govorimo o razlici u cijeni s obzirom na sniženi PDV, treba govoriti o cijelom opskrbnom lancu, a ne samo o povećanju marži trgovaca.

S obzirom na realne situacije na tržištu, posebno na tržištu proizvodnje hrane, kao što su nepovoljniji vremenski uvjeti, loša godina, konkurencija i slično, nije neuobičajeno da je posljedica takvih nepredviđenih okolnosti povećanje proizvođačkih cijena, što u tom slučaju uvelike formira krajnju cijenu prema kupcu, odgovaraju iz HGK-a.

Dodaju da na cijene utječe i fluktuacija energenata na svjetskom tržištu, posebice cijena nafte, koja diktira i kalkulaciju cijene proizvodnje i cijenu logistike i distribucije.
Opskrbni lanac

– Prema svemu navedenom, povećanje potrošačkih cijena reflektira se kroz povećanje cijena u cijelom opskrbnom lancu, a ne samo u trgovini, koja je zadnja karika prema kupcu, poručuju iz HGK-a.

No, čini se da ništa od onoga što su nabrojali, ni cijene nafte, ni loša godina, ni promjene uvjeta u distribuciji nisu utjecali na povećanje cijena voća koje je u razdoblju od siječnja do kolovoza bilo jeftinije za 11,6 posto.

Na pitanje hoće li Vlada s obzirom na ovo iskustvo još jednom preispitati svoju odluku o snižavanju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, što je već ugrađeno u zakon i trebalo bi stupiti na snagu od prvog siječnja sljedeće godine, u Vladi kažu da nemaju namjeru mijenjati tu svoju odluku.

Napominju i da ona nije donesena naprečac nego je bila dio HDZ-ova predizbornog programa 2016. godine i da je u taj program ugrađena na prijedlog stručnjaka. Ako se ta odredba doista bude i primjenjivala od početka godine to će smanjiti godišnje prihode od PDV-a za 1,6 milijardi kuna, a dosadašnja iskustva kazuju da nitko neće sniziti cijene za zato što se PDV snižava za jedan postotni poen.
Analitičari očekuju nastavak rasta cijena

U kolovozu su potrošačke cijene bile 0,8 posto veće nego lani u istom mjesecu, a nakon cijena alkoholnih pića i duhana koje su rasle za za 4,7 posto, cijene u segmentu stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva koje su veće za 3,8 posto, najviše su porasle cijene restorana i hotela i to za 2,9 posto.

Analitičari Raiffeisenbank Austria očekuju nastavak potisnutih godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena, te stopu inflacije na razini cijele godine ispod jedan posto. Dodaju i da će uslužni sektor, prije svega usluge koje se odnose na trgovinu i turizam odnosno rast cijena u tim djelatnostima ostati jedan od rijetkih generatora inflatornih pritisaka.

Upravo je ugostiteljstvo ono koje, kad je u pitanju priprema hrane, od sljedeće godine također očekuje smanjenje stope PDV-a na 13 posto.


Komentari članka

Vezani članci

H&M ima drastičan pad prodaje

03.04.2020.

H&M je zbog pandemije privremeno zatvorio većinu trgovina, najavio otpuštanje velikog broja radnika i ukinuo isplatu godišnje dividende, prvi put od uvrštenja u burzovnu kotaciju 1974. godine.

Željko Bjeliš: Počinje berba jagode, smanjite uvoz i otvorite prostor domaćim proizvođačima

02.04.2020.

Turistička sezona će vjerojatno biti loša. Ukoliko ne bude uvoza, ne bi trebalo biti problema, ali po trenutnoj situaciji, gdje je već albanski mladi kupus i srpski bijeli u centrima, za očekivati je i veliki uvoz lubenice, navode iz Udruge Neretvanska ml

Interventni otkup mlijeka, pomoć voćarima i povrćarima kroz suradnju s trgovačkim lancima

02.04.2020.

Pokušat ćemo formirati i digitalnu burzu, a na kraju, ako ne bude funkciniralo tržište, u ovakvim vremenima zadaća je države da pokuša naći rješenje za eventualne viškove i održati proizvodnju, rekla je ministrica Marija Vučković.

Ponovno otvaranje specijaliziranih trgovina na tržnicama

02.04.2020.

S izazovima pandemije suočavaju se i obiteljska-poljoprivredna gospodarstva kojih je u Istri oko 7 tisuća. Nekima situaciju donekle olakšava ponovno otvaranje specijaliziranih trgovina na tržnicama

Ograničit će izvoz pšenice i kukuruza

31.03.2020.

Prijedlog da se izvoz žitarica od travnja do lipnja ograniči na sedam milijuna tona odgovor je na ovotjedni zahtjev vlade da se utvrdi treba li zbog pandemije ograničavati izvoz hrane

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 1039 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1027 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 880 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 274 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija