Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ruj 2019

NIŽI PDV Građani nisu vidjeli jeftinije povrće, ribu i jaja. Gdje se izgubila milijarda i pol kuna?

Izvor: novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

NIŽI PDV Građani nisu vidjeli jeftinije povrće, ribu i jaja. Gdje se izgubila milijarda i pol kuna?

Smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto od početka godine na svježe meso, ribu, jaja, voće i povrće, donijelo je očekivano pojeftinjenje jedino kad je voće u pitanju, još jednom su to potvrdili jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Cijene voća su, prema tim podacima u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine niže za 11,6 posto, što je za potrošače čak i bolje od predviđanja, jer su procjene govorile da će niža stopa PDV-a u prosjeku donijeti do deset posto niže cijene svježeg mesa, ribe, voća i povrća.

Međutim, to se za ostale proizvode nije dogodilo jer su od početka godine do kraja kolovoza cijene povrća, unatoč nižoj stopi PDV-a, porasle za tri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Cijene mesa su niže 2,4 posto, a cijene ribe i morskih plodova porasle su za 1,1 posto.

Skupina prehrambenih proizvoda u kojoj su mlijeko, sir i jaja, također bilježi poskupljenje od 0,3 posto, iako je PDV na jaja također smanjen s 25 na 13 posto. Za pet puta smanjena je stopa PDV-a na bezreceptne lijekove, odnosno spuštena je s 25 na pet posto, ali su svejedno farmaceutski proizvodi jeftiniji tek jedan posto nego lani.

Proizvođači lijekova jedini su u trenutku kad je Vlada snižavala PDV jasno rekli da oni planiraju podići svoje cijene pa će sniženje poreza amortizirati to poskupljenje, ali neće dovesti do značajnijih snižavanja cijena do krajnjih potrošača.
Nema odgovora

Tako se nisu ostvarila očekivanja Vlade da će se milijarda i pol kuna, koje je oslobodila snižavanjem PDV-a od početka godine, sliti u džepove građana i u Vladi zbog toga nisu zadovoljni. Službeno još nitko ne želi komentirati učinke poreznih izmjena, ali naši sugovornici ističu da je Vlada učinila svoje, ali da prije bilo kakvog zaključka jesu li ostali igrači na tržištu promijenili ponašanje treba vidjeti što je dovelo do toga da građani to porezno rasterećenje ne osjete.

Pitali smo to u Ministarstvu poljoprivrede, no kao i prije nekoliko mjeseci kad smo odgovor zatražili dok je još Tomislav Tolušić bio ministar nismo ga dobili ni sada kad je ministarstvo preuzela Marija Vučković.

Na naš upit zašto građani nisu jače osjetili snižavanje PDV-a i je li došlo do povećanja proizvođačkih cijena ili trgovačkih marži iz Hrvatske gospodarske komore odgovaraju da je kod formiranja cijena u trgovini obračun PDV-a samo jedan od dijelova koji formiraju konačnu cijenu, tj. krajnju cijenu prema kupcu.

– U cijelom lancu od proizvođača do krajnjih potrošača uz trgovinu, sudjeluju i proizvođači, logistika, distribucija, prijevoz i skladištenje. Stoga kada govorimo o razlici u cijeni s obzirom na sniženi PDV, treba govoriti o cijelom opskrbnom lancu, a ne samo o povećanju marži trgovaca.

S obzirom na realne situacije na tržištu, posebno na tržištu proizvodnje hrane, kao što su nepovoljniji vremenski uvjeti, loša godina, konkurencija i slično, nije neuobičajeno da je posljedica takvih nepredviđenih okolnosti povećanje proizvođačkih cijena, što u tom slučaju uvelike formira krajnju cijenu prema kupcu, odgovaraju iz HGK-a.

Dodaju da na cijene utječe i fluktuacija energenata na svjetskom tržištu, posebice cijena nafte, koja diktira i kalkulaciju cijene proizvodnje i cijenu logistike i distribucije.
Opskrbni lanac

– Prema svemu navedenom, povećanje potrošačkih cijena reflektira se kroz povećanje cijena u cijelom opskrbnom lancu, a ne samo u trgovini, koja je zadnja karika prema kupcu, poručuju iz HGK-a.

No, čini se da ništa od onoga što su nabrojali, ni cijene nafte, ni loša godina, ni promjene uvjeta u distribuciji nisu utjecali na povećanje cijena voća koje je u razdoblju od siječnja do kolovoza bilo jeftinije za 11,6 posto.

Na pitanje hoće li Vlada s obzirom na ovo iskustvo još jednom preispitati svoju odluku o snižavanju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, što je već ugrađeno u zakon i trebalo bi stupiti na snagu od prvog siječnja sljedeće godine, u Vladi kažu da nemaju namjeru mijenjati tu svoju odluku.

Napominju i da ona nije donesena naprečac nego je bila dio HDZ-ova predizbornog programa 2016. godine i da je u taj program ugrađena na prijedlog stručnjaka. Ako se ta odredba doista bude i primjenjivala od početka godine to će smanjiti godišnje prihode od PDV-a za 1,6 milijardi kuna, a dosadašnja iskustva kazuju da nitko neće sniziti cijene za zato što se PDV snižava za jedan postotni poen.
Analitičari očekuju nastavak rasta cijena

U kolovozu su potrošačke cijene bile 0,8 posto veće nego lani u istom mjesecu, a nakon cijena alkoholnih pića i duhana koje su rasle za za 4,7 posto, cijene u segmentu stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva koje su veće za 3,8 posto, najviše su porasle cijene restorana i hotela i to za 2,9 posto.

Analitičari Raiffeisenbank Austria očekuju nastavak potisnutih godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena, te stopu inflacije na razini cijele godine ispod jedan posto. Dodaju i da će uslužni sektor, prije svega usluge koje se odnose na trgovinu i turizam odnosno rast cijena u tim djelatnostima ostati jedan od rijetkih generatora inflatornih pritisaka.

Upravo je ugostiteljstvo ono koje, kad je u pitanju priprema hrane, od sljedeće godine također očekuje smanjenje stope PDV-a na 13 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Je li shake hrana ili piće? To u Hrvatskoj odlučuje Porezna uprava

27.01.2020.

Zašto shake ima poreznu stopu od 25 posto, a sladoled 13 posto, vjerojatno nikada nećemo odgonetnuti, ta tajna poznata je samo najvećim umovima koji smišljaju hrvatske porezne propise,

Rokovi plaćanja su skraćeni, ali postoji još mnogo problema s cijenama

27.01.2020.

Dosad bez prijava "reketa" za poziciju na polici, a razlog može biti što ga se ne može prijaviti anonimno

Preko SPAR-a prodali proizvode u vrijednosti većoj od 70 milijuna eura

20.01.2020.

Odličnim izvoznim rezultatima mogu se pohvaliti i tvrtke koje proizvode SPAR robne marke za trgovine u Sloveniji i Italiji. Pritom se ističu istarska tvrtka Alden, koja izvozi premium bakalar i masline, Vindija, koja proizvodi smrznuti burek sa sirom, te

U Hrvatskoj u prosincu 2019. registrirano 72 posto više novih automobila

16.01.2020.

Skok potražnje u posljednjem mjesecu 2019. rezultat je niske poredbene osnovice u istom mjesecu godine ranije kada su na prodaju utjecali postroženi propisi o emisiji štetnih plinova.

Kupnja iz udobnosti vlastita doma

13.01.2020.

U Europi raste internetska prodaja. U Hrvatskoj je ona lani porasla za 30 posto, u drugim dijelovima Europe za 60. Kod internetske kupnje imamo veća prava nego u trgovini. Primjerice, robu možemo vratiti u roku od dva tjedna uz povrat novca, dok kod klasi

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1998 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 991 članka imaju tag trgovina
  8. 1024 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 869 članka imaju tag industrija
  14. 615 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 595 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 380 članka imaju tag poticaji
  21. 514 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 310 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 366 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg