Nova slavonska industrijska priča: U Ivanovcu nova farma koka nesilica, u Čepinu pogon za proizvodnju pršuta

Osječko Žito proteklih je dana na natječaj za Mjeru 4 programa ruralnog razvoja poslalo sedam projekata.

Tri projekta odnose se na ulaganja u industriju prerade mesa ukupne vrijednosti 300-tinjak milijuna kuna. U pogonima koji će biti smješteni u Čepinu (o čemu smo već pisali) planirana je proizvodnja vrhunskih pršuta, trajnih salama, pečenica i ostalih suhomesnatih proizvoda. U dijelu proizvodnje kao sirovina koristit će se i domaća ekološki uzgojena svinja.

Upravo su najkvalitetnija sirovina od domaće svinje i vrhunska tehnologija koja će se primjenjivati u proizvodnom procesu preduvjeti premium kvalitete proizvoda koje Žito planira plasirati na tržište. Ti proizvodi, osim što će biti izrađeni od najkvalitetnije sirovine, bit će i posve prirodni s visokovrijednim nutritivnim svojstvima te niskim udjelom soli.

Nove investicije Žito grupe (ako prođe na natječajima), kako ističe njezin vlasnik Marko Pipunić, trebale bi pokrenuti val zapošljavanja u ovoj regiji te snažno utjecati na njezin rast i razvoj.

Ciljevi tih investicija su višestruki, a jedan od najvažnijih je stvaranje dodane vrijednosti, ne samo za tvrtku Žito nego i za cijelu regiju.

Naime, vlasnik Žita tvrdi kako je cilj dosegnuti proizvodnju od 500.000 pršuta godišnje u sljedeće tri godine, čime će se otvoriti najmanje 100-tinjak radnih mjesta u samim pogonima, a kroz kooperaciju koju planiraju razvijati potaknut će se i zapošljavanje u slavonskim selima.

U prvoj fazi predviđena je proizvodnja 150.000 pršuta, 3000 tona trajnih salama i 2200 tona ostalih suhomesnatih proizvoda, a u drugoj fazi količine bi se povećale za oko 50 posto.

Druga grupa projekata odnosi se na ulaganja u peradarstvu i gradnju nove farme koka nesilica u Ivanovcu, gdje bi se otvorilo najmanje 50 novih radnih mjesta.

Uz postojeću farmu koka nesilica u Vuki, gdje Žito proizvodi 64 milijuna jaja, što ga čini najvećim proizvođačem jaja u Hrvatskoj, gradnja nove farme utrostručila bi proizvodnju te bi Žito na godinu proizvodilo oko 180 milijuna jaja.

Novim investicijama Žito u razdoblju od tri-četiri godine planira dosegnuti milijardu kuna prihoda godišnje, no ključno je da bi zapošljavanjem (poreze, plaće i ostalo) to dovelo do razvoja ove regije ili, kako to kaže Pipunić - “nove industrijske slavonske priče”.

Natječaj traje do 10. travnja i, kako navodi Pipunić, prvog dana, kada od Ministarstva poljoprivrede dobiju odobrenje projekata, počinju radovi na gradnji najavljenih investicija.

- Imamo osigurane izvore financiranja iz vlastitih sredstava, ali i od banaka i, ako sve bude po planu, u roku od osam mjeseci investicije će biti završene - rekao je Pipunić.

Investicijska priča osječkog Žita tu neće stati, naime, priprema se još 20-ak projekata, a svi bi oni trebali biti financirani dijelom iz fondova EU-a. Ukupna vrijednost svih tih greenfield investicija bit će oko 120 milijuna eura.