Osim Siska i Plomina, prioritet osam hidroelektrana

Nakon puštanja u rad hidroelektrane Lešće, prve od osamostaljivanja, domaća elektroprivreda na jesen namjerava raspisati natječaj za izvođača radova za gradnju hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika, a Vlada je među prioritetne elektroenergetske objekte uvrstila još nekoliko hidroelektrana.

Pokretanje takvog investicijskog ciklusa ne čudi kad se znaju brojne prednosti takvih elektrana, a najvažniji je da proizvode najjeftiniju struju ne stvarajući pritom otpad i štetne plinove koji potiču globalno zagrijavanje te druge ekološke probleme. Kad se tome doda da HEP prosječno uvozi oko 20 posto potrebne struje, a Vlada planira do 2020. što je moguće više povećati elektroenergetsku neovisnost Hrvatske, može se očekivati da će puštanja u rad novih elektrana idućih godina, nakon 22 godine stanke, ponovo biti sve više. Među elektroenergetske objekte, čija gradnja ima prioritetni značaj, Vlada je uz treće blokove termoelektrana Sisak i Plomin uvrstila i četiri hidroelektrane na Savi kod Zagreba (Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje) te hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika, hidroakumulaciju Kosinj u Lici i hidroelektrane Molve 1 i 2 na Dravi. Na temelju Vladine odluke HEP treba izraditi akcijski plan gradnje te prijedloge financiranja, dinamike gradnje i ostale pripreme. U Vladi su svjesni da Hrvatska brojne planirane elektrane neće moći sagraditi samostalno, jer su to velike investicije (HE Lešće je stajala gotovo 100 milijuna eura), pa će trebati tražiti strateške partnere, ali dobro je da već ima zainteresiranih.

»Nastojat ćemo da se energetski projekti ostvaruju kako je planirano u donesenoj Strategiji energetskog razvitka Hrvatske i kod toga ne trebati sumnjati u potporu Vlade, koja nastoji stvoriti što bolje uvjete za investiranje«, kaže premijerka Jadranka Kosor. Tako je već podržala planirane HEP-ove investicije, a među njima i hidroelektranu Ombla, čija će gradnja, napominje, posebno puno značiti Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Dubrovniku. Predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović kaže da ubrzano pripremaju podloge za gradnju novih hidro i termoelektrana, pa očekuju da će krajem ove godine raspisati natječaje za njihovu gradnju. Doznajemo da su uz hidroelektranu Ombla, za što HEP već ima građevinsku dozvolu, najdalje otišle pripreme za gradnju velike hidroakumulacije Kosinj u Lici, koja će po veličini biti slična Peručkom jezeru uz HE Peruča na Cetini. Voda iz te akumulacije koristit će se za rad hidroelektrane Senj, koja će se proširiti s dva agregata ukupne snage oko 150 megavata te za još nekoliko manjih hidroelektrana, u što će se uložiti više stotina milijuna eura. Dokumentacija se priprema i za gradnju hidroelektrana Molve 1 i 2, a za gradnju niza od četiri planirane hidroelektrane na Savi kod Zagreba nužan je dogovor HEP-a s Gradom Zagrebom, Hrvatskim vodama i još nekoliko očekivanih partnera u tom velikom projektu koji bi omogućio i proširenje grada do obala Save.

Hidroelektrana Lešće će prosječni hrvatski uvoz struje od 20 posto potrošnje smanjiti za oko 0,1 teravatsat godišnje, što je otprilike sedam do osam posto, a vrijednost toga je 10 do 11 milijuna eura, kaže predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović. Kad se ima u vidu da će ta elektrana proizvoditi »vršnu« električnu energiju koja je najskuplja i najvrjednija, ne čudi da će se, kažu HEP-ovi stručnjaci, ulaganje u njezinu gradnju isplatiti već za otprilike devet godina.