Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Stu 2008

Profit od sira iz ulja

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Dino Migić  

Profit od sira iz ulja

Ismijana predizborna poruka jedne propale euroskeptične političke opcije o zabrani domaćeg sira i vrhnja ulaskom u Uniju mogla bi se i obistiniti. Naime, nije problem u pravu hrvatskih sirara da proizvode autohtone sireve na tradicijski način, nego u primjeni strogih higijensko-sanitarnih pravila i pridržavanju registrirane recepture proizvodnje i kvalitete sira. Među samo devet registriranih autohtonih prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj, od kojih niti jedan nije zaštićen u Uniji, nalaze se jedino Paški i Cetinski sir.

Biološka raznolikost
U Ministarstvu poljoprivrede napominju da izdane registracije od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo ističu koncem godine zbog novodonesenih propisa te bi se novim upisom ti proizvodi mogli kandidirati i za europsku zaštitu zemljopisnog podrijetla (PGI) koju bi u najboljem slučaju mogli ishoditi tek za nekoliko godina.

Prema riječima dr. Pava Caputa s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je prije pet godina s kolegama Antom Ivankovićem, Matom Čačićem i Zoranom Pušićem završio studiju tradicionalnog načina proizvodnje Dubrovačkog sira, mnogo je faktora koji onemogućuju profitabilni razvoj proizvodnje autohtonih stočarskih mliječnih i mesnih proizvoda:

- Nekoordiniranost nadležnih ministarstava i njihovih uprava, nepostojanje certifikacijskog tijela za izdavanje oznaka izvornosti, administrativna inertnost lokalnih samouprava uz zamrlo zadrugarstvo i rascjepkanost seoskih domaćinstava nepremostive su prepreke u zaštiti izvornosti i zemljopisnog podrijetla naše tradicijske proizvodnje sira - objašnjava prof. Caput, napominjući da je prednost našeg mlijeka ispaša stoke na ekološki čistim i aromatskim travama bogatim pašnjacima dinarskog masiva.

Registracijom autohtonoga Dubrovačkog sira, kao i drugih diljem obale, prema pravilnicima EU-a štitimo bioraznolikost i okoliš od zagađenja. Dok u Francuskoj, koja je zaštitila čak 44 vrste sira kao izvorni proizvod (PDO) i samo četiri PGI, njihov udio u ukupnoj proizvodnji iznosi tek 10,4 posto, Talijani su registrirali 30 izvornih sireva koji čine gotovo polovinu ukupne proizvodnje, a 19 izvornih sireva Grčke zastupljeno je s 43 posto u nacionalnom sirarstvu!

Francuzi, Talijani, Grci...
Primjeri spomenutih zemalja također pokazuju da se proizvodnjom visokokvalitetnih autohtonih sireva, osim sprječavanja krivotvorenja i imitacija te zaštite potrošača, potiče i održivi razvoj ruralnog stanovništva. Tržište turističkih regija, poput dubrovačke koja teži ponudi izvrsnosti, smatra prof. Caput, gladno je takvih proizvoda:

- Mini sirana dnevnog kapaciteta obrade petstotinjak litara mlijeka za početak bi bila sasvim dovoljna. Kako je dostupnost ovčjeg i kozjeg mlijeka sezonski ograničena, ostatak godine proizvodnja bi bila bazirana na kravljem siru i specijalnim sirevima oplemenjenim začinima, aromatskim biljem ili orašastim plodovima.

Svi ti dopunski proizvodi zasigurno bi donosili veći profit od Dubrovačkog sira, ali, što je važno, prodavali bi se pod njegovim imenom uz garanciju kvalitete izvornosti i zemljopisnog podrijetla.

Da bi se sve to isplatilo malim obiteljskim proizvođačima mlijeka, kao što je slučaj s njihovim kolegama u Uniji, otkupna cijena sirovine mora biti formirana prema veleprodajnoj cijeni sira uz poticaje lokalne samouprave i države.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

16.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

Ne prodaje se više smještaj nego doživljaj – kreativne industrije mijenjaju turizam Istre

15.04.2026.

Marijana Dabo Percan predsjednica je Strukovne grupe kulturno-kreativnih industrija Kreativna Istra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Pula, gdje aktivno djeluje na jačanju vidljivosti i gospodarske uloge sektora. Fokus njezina djelova

Uskrsna tradicija, sunce i toplo vrijeme: Predsezona u Dubrovniku i Splitu

10.04.2026.

Uskrs označava službeni početak turističke predsezone u Dubrovniku. Ljetni red letenja uveden je prošlog vikenda u Zračnoj luci "Ruđer Bošković", a Stradun je danas bio pun posjetitelja iz svih krajeva svijeta. Najave za ljeto su odlične, pa ipak, promatr

Produženi uskrsni vikend u Hrvatskoj donio više od 411.000 noćenja

10.04.2026.

Tijekom produženog uskrsnog vikenda u Hrvatskoj je ostvareno 121 500 turističkih dolazaka i 411 200 noćenja, pokazuju najnoviji podaci sustava e-visitor. Podaci za današnji dan još se obrađuju, no zanimljivo je da smo i bez uključenog ponedjeljka nadmašil

Slavonac prodaje aplikaciju za prijavu gostiju tisućama iznajmljivača i na Jadranu

09.04.2026.

Završio je FERIT, na kojemu danas radi kao vanjski suradnik. Stekao je iskustvo u korporativnom svijetu, no ipak se odlučio biti poduzetnik. Njegova je aplikacija nastala lokalno, a koristi se nacionalno

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke