Seljaci - okrenite se domaćem tržištu!

Sve je izrazitije raslojavanje tržišta hrane. Stalno se traži nešto novo, te onaj tko želi opstati mora konstantno uvoditi nove proizvode. Potrošači su sve zahtjevniji, traže robnu marku, ne žele više doći i kupiti proizvod, već u trgovini traže doživljaj, prezentaciju proizvoda, no u konačnici ipak gledaju na cijenu.

Traže najjeftinije. Izjavio je to Franz Fischler, europski povjerenik za poljoprivredu i posebni savjetnik Vlade Republike Hrvatske u uvodnom dijelu predavanja koje je prošli tjedan održao u prostorima Osječko-baranjske županije.

Fischler je naglasio da je veliki problem i sve izraženija nepostojanost tržišta. - Cijene roba stalno osciliraju, rastu pa padaju. Na nepostojanost utječe ponuda i potražnja, ali i političke prilike, a najbolji primjer za to je tržište pšenice. Ukupno gledajući, trend cijena je u padu, a na pitanje što nosi budućnost teško je odgovoriti. Može se predvidjeti da pad cijena ne bi trebao biti dramatičan. No za poljoprivredu neće biti boljih vremena i ako cijene poljoprivrednih proizvoda budu ravnomjernije jer će cijene inputa rasti - rekao je Fischler, te dodao da pšenica nije iznimka, za sve je poljoprivredne proizvode trend isti.

Cijena mlijeka -top tema u EU
Iako je tema predavanja bila “Europska poljoprivredna politka”, Fischler se u svom izlaganju, koje je pratio veći broj zainteresiranih, najviše osvrnuo na budućnost proizvodnje mlijeka, trenutačne trendove u tom sektoru te poljoprivredne potpore. Kako neslužbeno doznajemo, Fischler je kreator budućeg zakona o potporama koji između ostalog predviđa smanjenje sredstava za izravna plaćanja te izdvajanja više sredstava u ruralni razvoj. Navodno da je na njegov prijedlog u zakon ugrađen članak prema kojem oni koji prime godišnje više od 36.000 kuna poticaja imaju na njih pravo samo ako su proveli određen broj sati na edukaciji.

Fischler je istaknuo da je u EU top tema proizvodnja i cijena mlijeka.
- Najvišu cijenu mlijeka ima Cipar, a Litva najnižu. Da je Hrvatska danas članica EU-a, prema visini otkupne cijene mlijeka, bila bi na drugom mjestu - kaže Fischler, ukratko podsjetivši i na povijest pada cijene mlijeka. - Cijena mlijeka u EU počela je padati u ljeto 2007. zbog financijske krize na svjetskom tržištu i naglog pada potražnje, a EU je ukinula izvozne poticaje i poticaje koje je dobivala industrija koja je proizvodila proizvode na bazi mlijeka ”, rekao je Fischler.

Ukidanje subvencija
Nakon ukidanja subvencija za mlijeko, kaže Fischler, EU ih uskoro ukida i za ostale poljoprivredne proizvode. - U budućnosti će biti i dalje pregovora o mjerama koje će trebati uvesti da se ublaže stresovi od nepostojanosti tržišta. Jedna od njih bit će i pokušaj da se preko osiguravajućih kuća pokušaju ublaže eventulani negativni utjecaji nepostojanosti tržišta. Jedna od velikih promjena u većini članica EU, a što će zahvatiti i hrvatske poljoprivredne proizvođače, ukidanje je izravnih plaćanja, a uvođenje plaćanja za ruralni razvoj. Ostat će mogućnost da svaka država može i sama odrediti gdje će usmjeriti sredstva. U tom dijelu još predstoje rasprave jer postoje različiti stavovi. Francuska, Irska pa i Njemačka, primjerice, drže da bi izravna plaćanja trebala ostati, dok Velika Britanija želi njihovo ukidanje.

Velike mljekare ujediniti
Fischler se osvrnuo i na probleme mljekarskog sektora u Hrvatskoj naglasivši da cijenu mlijeka ne treba određivati država, već tržište. - U Hrvatskoj su, slično kao i u dijelu članica EU, prerađivači mlijeka jedni drugima velika konkurencija, a svima je cilj isti: pronaći jeftinog proizvođača mlijeka. Smatram da proizvođači mlijeka moraju u odnosu na prerađivače ojačati svoju poziciju. No pitanje je kako to provesti. U većini članica EU velike su se mljekare ujedinile, a najbolji takvi primjeri su u Finskoj i Danskoj, gdje nema nelojalne konkurencije. Dobar je primjer i Švicarska, koja je bila prva zemlja koja je uvela kvote za mlijeko, a sada je prva koja ih ukida. U Švicarskoj su se prerađivači mlijeka konsolidirali (nema ih mnogo), a proizvođači, udruženi u tri velika udruženja, zajednički s njima dogovaraju cijenu. Iz primjera Švicarske može se mnogo toga naučiti ili eventualno primijeniti - rekao je Fischler, uz napomenu da je najvažnije razvijati domaće tržište te da ono što se u Hrvatskoj proizvede tu i proda.

- Kao dobar primjer može poslužiti i Austrija. Kad je ulazila u EU procjenjivalo se da će proizvodnja mlijeka početi padati, da će u zemlju ulaziti njemačko mlijeko. No dogodilo se obrnuto, Austrija je uspjela razviti svoje tržište, smanjiti uvoz, ali i povećati izvoz - rekao je Fischler. Fischler se osvrnuo i na uvjete proizvodnje u vrijeme krize, savjetujući hrvatskim proizvođačima mlijeka koji procijene da neće moći opstati na tržištu da se okrenu alternativnoj proizvodnji, primjerice proizvodnji mlijeka za prehranu teladi - zaključio je Fischler.