Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lis 2019

Svinje odabrane za istarski pršut moraju imati barem jedan kuhani obrok dnevno

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Marinko Petković  

Svinje odabrane za istarski pršut moraju imati barem jedan kuhani obrok dnevno

Najveći gastro događaj u Istri održat će se u Tinjanu od 18. do 20. listopada, kad se održava 13. Internacionalni sajam pršuta (ISAP), rečeno je u petak na tradicionalnom predstavljanju ISAP-a u Zagrebu.

Predsjednik Udruge proizvođača Istarskog pršuta Mladen Dujmović kazao je da će posjetitelji sajma moći kušati pršute proizvođača iz Hrvatske, Austrije, Španjolske, Italije, Mađarske, Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore, a organizatori sajma pripremili su program sa sportskim i zabavnim sadržajima. Ove godine sajam pršuta u Općini Tinjan, koja je i himnu posvetila pršutu, traje jedan dana duže, jer gosti teško odlaze kućama.
Prvi domaći izvorni proizvod zaštićen u EU

Dodao je da ono što izdvaja istarski pršut, koji je bio prvi hrvatski autohtoni proizvod zaštićen oznakom izvornosti na nacionalnoj razini, prema EU standardima, još 2011. godine, a projekt je sad u fazi podnošenja zahtjeva za ishodovanje oznake izvornosti na razini EU-a. "Dakle, poznata je njegova 'loza' uzgoja od sirovine, koju, pored Istre, nabavljam i iz Slavonije, a žig sljedivosti, koji se plaća svake godine, prati istarske pršute sve do potrošača, bilo domaćih ili stranih", kaže Dujmović.

To znači da odabrane svinje za istarski pršut, koje moraju imati najmanje 180 kilograma, moraju imati barem jedan kuhani dnevni obrok, a gotov prozvod se odlikuje posebnom aromom, jednoličnom crvenom bojom po cijelom presjeku. Istarski pršut nema kože, suho je salamuren morskom soli i začinima, a tijekom sušenja, od najmanje 12 do18 mjeseci, ne dimi se za razliku od dalmatinskog, drniškog ili krčkog pršuta.

Šampion prošlogodišnjeg sajam u Tinjanu Paolo Jelenić, kaže da kilogram istarskog pršuta košta od 180 do 350 kuna, ovisno o tome prodaje li se na komad ili na kilogram, odnosno klasi. "Tu su i trajni i polutrajni proizvodi na bazi svinjskog mesa, a kupci se vraćaju što znači da imamo kvalitetu, a bilo bi dobro da imamo i više domaće sirovine", kaže Jelenić.

S druge strane, Nevenka i Josip Hreljak, koji imaju tvornicu pršuta pod imenom Pisinium od 1995. godine, godišnje proizvedu 5000 do 6000 pršuta, a mogli bi, kažu, i više kad bi država malo 'podmetnula leđa' i smanjila PDV na hranu. Radi se, kažu, o vrhunsko domaćem proizvodu, koji nije iz uvoza iz Mađarske ili Austrije, pa i košta nešto više od onih iz konvencionalnog uzgoja.
Oznaka izvornosti za sve hrvatske pršute

Bivšini pročelnik za poljoprivredu Istarske županije Milan Antolović, koji je i sam veći proizvođač pršuta 15 godina, a koji je umnogome zaslužan za zaštitu izvornosti istarskog pršuta, zajedno s proizvođačima pršuta u Sloveniji, kaže da je novi cilj ekološki uzgoj i samim tim i proizvodnja eko istarskog pršuta. Samo tako, kad već nemamo potrebne količine, možemo biti prepoznatljivi na otvorenom tržištu, gdje sad dominiraju neke druge zemlje. Osim toga, kaže, i druga tri hrvatska pršuta, trebaju dobiti oznaku izvornosti, a za to moraju biti 100 posto domaći proizvod. Teško izvodivo jer uz silni uvoz, uz 'domaću proizvodnju' 700.000 pršuta godišnje imamo ih dovoljno tek 50 posto.

Milan Buršić je proizvođač istarskih pršuta od 1994. godine, nakon što je iz mesne industrije otišao u privatnike. Godišnje je to 4000 komada pršuta, a sad kćerka i zet, kaže, drže ključeve povećanja proizvodnje, jer interes tržišta za najcjenjenijim istarskim prehrambenim proizvodom, koji je opstao zahvaljujući prije svega tradiciji, ali i potpori županije, postoji. Udruga proizvođača istarskog pršuta broji 30-ak članova, a pametno koriste i Vinistru da se čuje i njihov glas u borbi s uvoznim lobijem.

Kako se čulo, sportski program sajma započet će već ovog vikenda pa će se 13. listopada moći sudjelovati u pješačenju ISAP 2019 ''preko brežine' duljine 11.5 kilometara sa startom kod školskog igrališta u Tinjanu u 10 sati ujutro. U isto vrijeme ispred glavnog ulaza sajma kreće biciklijada 'od lokve do lokve' stazom dužine 25 kilometara. Nadalje, 20. listopada u 10 sati organizirana je utrka ISAP Run putem suhozida dužine 8 kilometara, a u 15 sati startat će obiteljska timska utrka - Drugi lov na istarski pršut.


Komentari članka

Vezani članci

U rekordnoj godini sele u novi pogon: Od kada smo počeli s njihovom proizvodnjom bilježimo stalni rast na stranom i domaćem tržištu

09.07.2020.

Samoborska tvrtka Fortuna Food u kojoj se proizvode Frelimo čvarci i mast najesen seli u novi, moderniji pogon.

Austrija nova adresa izvoznog ‘menija’ domaće svježe tjestenine

09.07.2020.

Poslovno i prihodovno kontinuirano rastemo od osnutka, godišnje otkupljuju tisuće tona pšenice, no na mljevenje je vode u Austriju.

Nikako da uvoz smanjimo, a povećamo izvoz hrane

15.06.2020.

S mlijekom, mesom, voćem i povrćem mi smo ispod samodostatnosti, ili na razini od 50 posto

Ovo izuzetno zdravo povrće sve se manje proizvodi u Hrvatskoj

09.06.2020.

Samo u godinu dana proizvodnja krastavaca pala je za 24 posto, pa je Podravka odlučila pojačati suradnju i pomoć poljoprivrednicima

Grupa Pivac otvorila najveću i najmoderniju pršutanu u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi

27.05.2020.

Visokofunkcionalni pogon površine preko 10.000 četvornih metara povećat će proizvodni kapacitet na više od 300.000 komada pršuta, a nova pršutana spoj je vrhunske tehnologije i izvorne dalmatinske recepture

Tag cloud

  1. 2022 članka imaju tag hrvatska
  2. 2083 članka imaju tag turizam
  3. 1575 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1079 članka imaju tag svijet
  6. 871 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1017 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 725 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1005 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 385 članka imaju tag porezi
  28. 362 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 251 članka imaju tag koronavirus
  32. 314 članka imaju tag osijek
  33. 427 članka imaju tag dzs
  34. 313 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici