Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lis 2019

Svinje odabrane za istarski pršut moraju imati barem jedan kuhani obrok dnevno

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Marinko Petković  

Svinje odabrane za istarski pršut moraju imati barem jedan kuhani obrok dnevno

Najveći gastro događaj u Istri održat će se u Tinjanu od 18. do 20. listopada, kad se održava 13. Internacionalni sajam pršuta (ISAP), rečeno je u petak na tradicionalnom predstavljanju ISAP-a u Zagrebu.

Predsjednik Udruge proizvođača Istarskog pršuta Mladen Dujmović kazao je da će posjetitelji sajma moći kušati pršute proizvođača iz Hrvatske, Austrije, Španjolske, Italije, Mađarske, Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore, a organizatori sajma pripremili su program sa sportskim i zabavnim sadržajima. Ove godine sajam pršuta u Općini Tinjan, koja je i himnu posvetila pršutu, traje jedan dana duže, jer gosti teško odlaze kućama.
Prvi domaći izvorni proizvod zaštićen u EU

Dodao je da ono što izdvaja istarski pršut, koji je bio prvi hrvatski autohtoni proizvod zaštićen oznakom izvornosti na nacionalnoj razini, prema EU standardima, još 2011. godine, a projekt je sad u fazi podnošenja zahtjeva za ishodovanje oznake izvornosti na razini EU-a. "Dakle, poznata je njegova 'loza' uzgoja od sirovine, koju, pored Istre, nabavljam i iz Slavonije, a žig sljedivosti, koji se plaća svake godine, prati istarske pršute sve do potrošača, bilo domaćih ili stranih", kaže Dujmović.

To znači da odabrane svinje za istarski pršut, koje moraju imati najmanje 180 kilograma, moraju imati barem jedan kuhani dnevni obrok, a gotov prozvod se odlikuje posebnom aromom, jednoličnom crvenom bojom po cijelom presjeku. Istarski pršut nema kože, suho je salamuren morskom soli i začinima, a tijekom sušenja, od najmanje 12 do18 mjeseci, ne dimi se za razliku od dalmatinskog, drniškog ili krčkog pršuta.

Šampion prošlogodišnjeg sajam u Tinjanu Paolo Jelenić, kaže da kilogram istarskog pršuta košta od 180 do 350 kuna, ovisno o tome prodaje li se na komad ili na kilogram, odnosno klasi. "Tu su i trajni i polutrajni proizvodi na bazi svinjskog mesa, a kupci se vraćaju što znači da imamo kvalitetu, a bilo bi dobro da imamo i više domaće sirovine", kaže Jelenić.

S druge strane, Nevenka i Josip Hreljak, koji imaju tvornicu pršuta pod imenom Pisinium od 1995. godine, godišnje proizvedu 5000 do 6000 pršuta, a mogli bi, kažu, i više kad bi država malo 'podmetnula leđa' i smanjila PDV na hranu. Radi se, kažu, o vrhunsko domaćem proizvodu, koji nije iz uvoza iz Mađarske ili Austrije, pa i košta nešto više od onih iz konvencionalnog uzgoja.
Oznaka izvornosti za sve hrvatske pršute

Bivšini pročelnik za poljoprivredu Istarske županije Milan Antolović, koji je i sam veći proizvođač pršuta 15 godina, a koji je umnogome zaslužan za zaštitu izvornosti istarskog pršuta, zajedno s proizvođačima pršuta u Sloveniji, kaže da je novi cilj ekološki uzgoj i samim tim i proizvodnja eko istarskog pršuta. Samo tako, kad već nemamo potrebne količine, možemo biti prepoznatljivi na otvorenom tržištu, gdje sad dominiraju neke druge zemlje. Osim toga, kaže, i druga tri hrvatska pršuta, trebaju dobiti oznaku izvornosti, a za to moraju biti 100 posto domaći proizvod. Teško izvodivo jer uz silni uvoz, uz 'domaću proizvodnju' 700.000 pršuta godišnje imamo ih dovoljno tek 50 posto.

Milan Buršić je proizvođač istarskih pršuta od 1994. godine, nakon što je iz mesne industrije otišao u privatnike. Godišnje je to 4000 komada pršuta, a sad kćerka i zet, kaže, drže ključeve povećanja proizvodnje, jer interes tržišta za najcjenjenijim istarskim prehrambenim proizvodom, koji je opstao zahvaljujući prije svega tradiciji, ali i potpori županije, postoji. Udruga proizvođača istarskog pršuta broji 30-ak članova, a pametno koriste i Vinistru da se čuje i njihov glas u borbi s uvoznim lobijem.

Kako se čulo, sportski program sajma započet će već ovog vikenda pa će se 13. listopada moći sudjelovati u pješačenju ISAP 2019 ''preko brežine' duljine 11.5 kilometara sa startom kod školskog igrališta u Tinjanu u 10 sati ujutro. U isto vrijeme ispred glavnog ulaza sajma kreće biciklijada 'od lokve do lokve' stazom dužine 25 kilometara. Nadalje, 20. listopada u 10 sati organizirana je utrka ISAP Run putem suhozida dužine 8 kilometara, a u 15 sati startat će obiteljska timska utrka - Drugi lov na istarski pršut.


Komentari članka

Vezani članci

Dobra vijest za istarske pršutare

14.01.2020.

Usoljeni i popapreni svježi svinjski but pod teretom će stajati do tjedan dana kako bi dobio željeni oblik. Onda će na sušenje i zrenje. Iznadprosječno tople zime istarskim pršutarima ne stvaraju problem. Vremensku prognozu ne gledaju

Baranji je prijeko potrebna klaonica svinja kojom bi se zatvorio proizvodni proces

21.11.2019.

Ono što taj lanac prekida je nepostojanje objekta koji bi mogao obaviti klanje živih svinja i omogućiti kupcima, znači OPG-ovima, da proizvode suhomesnate proizvode, bilo da uzmu šurenu polovicu ili da im se obavi iskoštavanje

U Ledu su napravili najbolji sladoled na svijetu, otkrili su nam u čemu je tajna

12.11.2019.

U SURADNJI dvije hrvatske kompanije, Leda i Podravke, nastao je sladoled Lino Lada, koji je ove godine na natjecanju International Ice Cream Consortiuma, održanom u Švedskoj, proglašen najboljim na svijetu.

Podravki prihodi za 160,2 milijun kuna veći

01.11.2019.

Predstoji nam znatan tehnološki iskorak i modernizacija naše kompanije, posebno u segmentu Prehrane, istaknuo je Pucar

Zastrašujući rezultati analize s polica hrvatskih trgovina

30.10.2019.

Ispravnost hrane trebao bi biti najvažniji zahtjev potrošača, no podaci koje je Jutarnji list prikupio od Državnog inspektorata pokazuju kako, kontrolama usprkos, na tržištu postoji bezobrazna količina proizvođača koji namjerno zavaravaju svoje kupce.

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1994 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1262 članka imaju tag izvoz
  5. 858 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1008 članka imaju tag svijet
  7. 989 članka imaju tag trgovina
  8. 1021 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 851 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 425 članka imaju tag dzs
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 363 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg