Trženje proizvoda sa zaštićenom EU oznakom treba bolje kontrolirati

Hrvatske delicije "Dalmatinska panceta" i "Dalmatinska pečenica" nedavno su dobile europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla na području cijele Europske unije. Taj znak na ambalaži potrošaču jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, provjerene kvalitete i lokalnog podrijetla, a oni postižu 2,5 puta veću cijenu na tržištu.

Postupak njihove zaštite započeo je još 2017. godine, na prijedlog Udruge proizvođača drniškog pršuta. Stručnjaci su popisali posebne karakteristike, specifična svojstva sirovine i proizvoda, opisali sljedivost, tehnologiju i dokazali posebnost zemljopisnog područja, ljudi i običaja gdje se nastaju ove gastro delicije.

"Išli smo u zaštitu naziva jer su dalmatinskom pancetom nazivali proizvode koji su nastali izvan Dalmacije i u čijem proizvodnom procesu nije bilo suhog soljenja", kazao nam je Željko Pilić iz Udruge proizvođača drniškog pršuta.

Dalmatinska panceta je trajni suhomesnati proizvod pravokutnog oblika, koji se prirpema od obrađene mesnate slanine svinja, postupcima soljenja ili salamurenja, hladnog dimljenja te sušenja i zrenja, pojasnili su iz Udruge. Suhomesnati je proizvod i Dalmatinska pečenica bez kosti koja se priprema od oblikovanog dugog leđnog mišića svinja, istim postupcima kao panceta, blago je slankastog okusa s aromom dima.

Godišnje oko tisuću tona pancete
U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko tisuću tona pancete, a nakon zaštite očekuje se veća proizvodnja. Posebnost je što se ona, kao i Tirolski špek, dimi. Taj postupak obuhvaća suho drvo staro najmanje godinu dana, sa što manje tanina u sebi i da dim lagano penetrira u meso.

Svaki drugi postupak daje gorčinu i finalni proizvod nema okus prave pancete, pojašnjava Vlade Prančić, proizvođač suhomesnatih proizvoda.

"Mi radimo tri vrste pancete, "daily" pancetu koja je jako tanka i sazrijeva između 60 i 65 dana, žilava je i meso je vodenasto. Onda imamo A klasu koju zovemo "adidas" pancetom koja se suši od 80 do 90 dana, Međutim, za mene je najbolja B klasa - pola crvenog, a pola bijelog – kako je radio moj pokojni dida“, kaže Vlade.

Važna je kontrola
Pršutari smatraju da će se u budućnosti proizvoditi veće količine ovih dvaju tradicionalnih proizvoda. Tako misli i Ivica Babić čija je tvrtka jedan od najvećih proizvođača suhomesnatih proizvoda, s oko 96 tisuća komada buteva godišnje. Gotovo 80 posto njihove proizvodnje su pršuti, a ostatak panceta i pečenica. Potražnji, odnosno njihovu plasmanu na EU tržištu u velikoj je mjeri, kažu, doprinjela zaštita na razini EU, pa tako očekuju rast potražnje i za ova dva nova zaštićena te se nadaju i boljim cijenama.

“Očekujemo uvođenje reda na tržištu jer imamo problema s pršutom. U prodajnim centrima red postoji, ali se u drugim kanalima prodaje pojavljuju oni s nazivom Dalmatinski pršut koji to sigurno nisu. Zato sad s pancetom i pečenicom treba od početka raditi na kontroli da se samo oni proizvedeni sukladno specifikaciji, mogu tako zvati i pod tim imenom prodavati“, zaključio je Babić.

Hrvatska danas ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.