Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lip 2009

U Donjoj Vrbi jedna od najmodernijih svinjogojskih farmi u ovom dijelu Europe

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Anita Benić  

U Donjoj Vrbi jedna od najmodernijih svinjogojskih farmi u ovom dijelu Europe

Među onima koji su se odlučili na investicijsko proširenje svinjogojske proizvodnje je i Željko Kurkutović iz Donje Vrbe, koji je već godinama najveći proizvođač svinjskog mesa u Hrvatskoj u kategoriji obiteljskih gospodarstava.

Diplomirani inženjer stočarstva iskustvo je stekao u nekadašnjem slavonskobrodskom kombinatu »Jasinje«, a prije sedam godina odvažio se na milijunsku investiciju podizanja vlastite farme.

Kuruktović obrađuje i 150 hektara zemlje na kojoj sije pšenicu, kukuruz, repicu i soju, a sa 17 kooperanata u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji u turnusu hrani oko 1000 komada svinja.

Budući da Hrvatska još nema kvalitetne genetike, Željko Kurkutović prasad nabavlja iz Danske, Njemačke i Austrije. Prasci su oko 20 dana na njegovoj suvremenoj farmi u karanteni, a nakon cijepljenja i dobivanja hrvatskih markica svinje idu kooperantima. Svinje utovljene do težine od oko 110 kilograma Kuruktović distribuira uglavnom u Mesnu industriju »Pivac«.

Budući da s plasmanom kvalitetnih svinja, čija je mesnatost 60 posto, nema problema, a Hrvatska još uvijek ne proizvodi dovoljno svinjetine za svoje potrebe, Kuruktović se odvažio na proširenje proizvodnje i gradnju nove farme. Investicija je vrijedna 11,5 milijuna kuna, od čega je veći dio, oko osam milijuna kuna, realiziran kreditom HBOR-a, a polovicu tog iznosa vratit će kroz kapitalne investicije. Gradnjom tri suvremeno opremljena objekta taj će poduzetnik dosadašnju proizvodnju od 12.000 tovljenika proširiti na 25.000 tovljenika godišnje.

»Trenutačno je u objektima 3500 prasadi za tov, koji će izaći sredinom kolovoza, a uskoro će kapacitet biti popunjen na oko 4000 komada prasadi«, rekao je Kurkutović, dodajući da uz potporu resornog ministarstva, HBOR-a i komercijalne banke ne bi mogao realizirati tu investiciju. Mišljenja je da će se investicija relativno brzo isplatiti, što će ovisiti o tržišnoj cijeni svinja, ali i da uz takve objekte i tehnologiju Hrvatska može ići uz bok cijenama svinja u Europskoj uniji.

Naime, uz vrhunsku njemačku tehnologiju na farmi je potreban samo jedan radnik. »Sve je kompjutorizirano, u hranilicama su senzori koji daju inpute računalu, pale se motori i hranilice se nanovo pune. Sve eventualne greške dojavljuju se na mobitel ili računalo kod kuće«, kaže Kurkutović.

Otvaranju jedne od najsuvremenijih svinjogojskih farmi u ovom dijelu Europe prošlog je tjedna nazočio i ministar poljoprivrede Božidar Pankretić kazavši da bi 100 takvih farmi bilo dostatno da pokrije sadašnju hrvatsku proizvodnju svinjetine. A da je farma jedinstvena i u europskim mjerilima potvrdio je i dugogodišnji Kurkutovićev partner iz Austrije Stefan Jagschich. »Ova je farma grandiozna, od infrastrukture do tehnologije, tako da je prestižna ne samo za Hrvatsku, već i za Europsku uniju«, kaže Jagschich.

Iako je prvobitno planirao ulaganje od 6,1 milijun kuna, investicija je poskupjela za gotovo 50 posto, jer je od ishođenja dozvola do početka gradnje trebalo godinu dana, a u tom je vremenu sve poskupjelo.

Budući da farme moraju biti izvan građevinske zone, trebalo je napraviti i trafostanicu, iskopati bunar, osigurati pristup farmi, a nisu zanemariva ni davanja Hrvatskim vodama. »Samo za vodnu naknadu treba izdvojiti 250.000 kuna, Općini je za komunalni doprinos trebalo platiti 158.000 kuna, čega u Danskoj i drugim europskim zemljama nema. A da ne govorim o ostalom, od dovođenja struje do iskapanja bunara«, kaže poljoprivrednik iz Donje Vrbe.

Stoga Kurkutović podsjeća da je nužno smanjiti inpute ako želimo da hrvatski proizvođači svinja budu ravnopravni u tržišnoj utakmici s onima iz Europske unije. »Inputi su u zemljama Europske unije višestruko manji«, ističe Kurkutović. Podsjeća na još jedan u nizu hrvatskih apsurda kazavši da trafostanicu koju je napravio vlastitim novcem mora predati HEP-u, a za vodu iz vlastitog bunara na svom zemljištu mora plaćati naknadu.

Najveći proizvođač svinja u kategoriji obiteljskih gospodarstava upozorava i na problem zaokruživanja proizvodnje, jer za određeni njihov broj treba imati i određen broj hektara zemlje zbog hrane i zbog gnoja, a istodobno se pri raspodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta ne vodi o tome računa.

No, usprkos tim teškoćama Kurkutović neće stati na novoj investiciji već planira gradnju energetskog objekta za proizvodnju struje iz bioplina, čime bi riješio problem ekologije, ali i električne i toplinske energije na farmi. Jedan od najuspješnijih hrvatskih svinjogojaca ističe da u Njemačkoj ima oko 4000 bioplinskih elektrana, dok je u Hrvatskoj taj projekt u povojima.

Ministar Pankretić je istaknuo da će taj projekt imati još veću potporu njegova ministarstva. »U Njemačkoj, gdje su bili najteži uvjeti za svinjogojce, svi oni koji su imali bioplinska energetska postrojenja su opstali i zaradili. U budućnosti niti jedna moderna farma neće biti bez bioplinskog postrojenja«, zaključio je Pankretić.


Komentari članka

Vezani članci

Jako skočili prihodi i broj pretplatnika Netflixa

17.10.2018.

Snažan rast prihoda i dobiti zahvaljuje se skoku broja pretplatnika u trećem tromjesečju za 7 milijuna, na ukupno 137 milijuna u svijetu, što je za trećinu više nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.

Udruživanje je jedini put oporavka sela, slavonski svinjogojci to prepoznali i povukli pola milijuna eura

16.10.2018.

Želja je članova PZ Slavonski svinjogojac kroz proizvođačku organizaciju osigurati planiranu proizvodnju i prilagoditi je potražnji, posebno u pogledu kvalitete i količine; koncentrirati ponudu i stavljati na tržište vlastite proizvode, optimizirati trošk

JOŠ JEDAN APSURD Hrvatska izvozi svinje, a uvozi svinjsko meso. Što će donijeti niži PDV?

03.10.2018.

Vrijednost uvezenog svinjskog mesa u prvih osam mjeseci ove godine je 83,4 milijuna eura, dok je izvoz tek nešto veći od devet milijuna eura. U ukupnoj robnoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa svijetom ostvaren je manjak u iznosu od 583

Govorili su mi da ništa od EU fondova, da to nije za mlade. Šutio sam, prijavljivao se i prošao na svakom natječaju

28.09.2018.

Istina je, teško je stanje u poljoprivredi, a i u državi, ali uvijek ima načina da se ide naprijed, radi i živi. Tko stvarno želi i voli nešto, naći će način za ostvariti cilj, zaključuje Josip Župan čija se obitelj bavi svinjogojstvom koji je dvaput proš

Prijavite se za potporu za kupnju i uzgoj rasplodnih junica - rok prijave je 1. listopada

20.09.2018.

Na raspolaganju je 195 milijuna kuna, podsjećaju iz Ministarstva poljoprivrede

Tag cloud

  1. 1812 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1502 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 848 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP