Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lip 2009

U Donjoj Vrbi jedna od najmodernijih svinjogojskih farmi u ovom dijelu Europe

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Anita Benić  

U Donjoj Vrbi jedna od najmodernijih svinjogojskih farmi u ovom dijelu Europe

Među onima koji su se odlučili na investicijsko proširenje svinjogojske proizvodnje je i Željko Kurkutović iz Donje Vrbe, koji je već godinama najveći proizvođač svinjskog mesa u Hrvatskoj u kategoriji obiteljskih gospodarstava.

Diplomirani inženjer stočarstva iskustvo je stekao u nekadašnjem slavonskobrodskom kombinatu »Jasinje«, a prije sedam godina odvažio se na milijunsku investiciju podizanja vlastite farme.

Kuruktović obrađuje i 150 hektara zemlje na kojoj sije pšenicu, kukuruz, repicu i soju, a sa 17 kooperanata u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji u turnusu hrani oko 1000 komada svinja.

Budući da Hrvatska još nema kvalitetne genetike, Željko Kurkutović prasad nabavlja iz Danske, Njemačke i Austrije. Prasci su oko 20 dana na njegovoj suvremenoj farmi u karanteni, a nakon cijepljenja i dobivanja hrvatskih markica svinje idu kooperantima. Svinje utovljene do težine od oko 110 kilograma Kuruktović distribuira uglavnom u Mesnu industriju »Pivac«.

Budući da s plasmanom kvalitetnih svinja, čija je mesnatost 60 posto, nema problema, a Hrvatska još uvijek ne proizvodi dovoljno svinjetine za svoje potrebe, Kuruktović se odvažio na proširenje proizvodnje i gradnju nove farme. Investicija je vrijedna 11,5 milijuna kuna, od čega je veći dio, oko osam milijuna kuna, realiziran kreditom HBOR-a, a polovicu tog iznosa vratit će kroz kapitalne investicije. Gradnjom tri suvremeno opremljena objekta taj će poduzetnik dosadašnju proizvodnju od 12.000 tovljenika proširiti na 25.000 tovljenika godišnje.

»Trenutačno je u objektima 3500 prasadi za tov, koji će izaći sredinom kolovoza, a uskoro će kapacitet biti popunjen na oko 4000 komada prasadi«, rekao je Kurkutović, dodajući da uz potporu resornog ministarstva, HBOR-a i komercijalne banke ne bi mogao realizirati tu investiciju. Mišljenja je da će se investicija relativno brzo isplatiti, što će ovisiti o tržišnoj cijeni svinja, ali i da uz takve objekte i tehnologiju Hrvatska može ići uz bok cijenama svinja u Europskoj uniji.

Naime, uz vrhunsku njemačku tehnologiju na farmi je potreban samo jedan radnik. »Sve je kompjutorizirano, u hranilicama su senzori koji daju inpute računalu, pale se motori i hranilice se nanovo pune. Sve eventualne greške dojavljuju se na mobitel ili računalo kod kuće«, kaže Kurkutović.

Otvaranju jedne od najsuvremenijih svinjogojskih farmi u ovom dijelu Europe prošlog je tjedna nazočio i ministar poljoprivrede Božidar Pankretić kazavši da bi 100 takvih farmi bilo dostatno da pokrije sadašnju hrvatsku proizvodnju svinjetine. A da je farma jedinstvena i u europskim mjerilima potvrdio je i dugogodišnji Kurkutovićev partner iz Austrije Stefan Jagschich. »Ova je farma grandiozna, od infrastrukture do tehnologije, tako da je prestižna ne samo za Hrvatsku, već i za Europsku uniju«, kaže Jagschich.

Iako je prvobitno planirao ulaganje od 6,1 milijun kuna, investicija je poskupjela za gotovo 50 posto, jer je od ishođenja dozvola do početka gradnje trebalo godinu dana, a u tom je vremenu sve poskupjelo.

Budući da farme moraju biti izvan građevinske zone, trebalo je napraviti i trafostanicu, iskopati bunar, osigurati pristup farmi, a nisu zanemariva ni davanja Hrvatskim vodama. »Samo za vodnu naknadu treba izdvojiti 250.000 kuna, Općini je za komunalni doprinos trebalo platiti 158.000 kuna, čega u Danskoj i drugim europskim zemljama nema. A da ne govorim o ostalom, od dovođenja struje do iskapanja bunara«, kaže poljoprivrednik iz Donje Vrbe.

Stoga Kurkutović podsjeća da je nužno smanjiti inpute ako želimo da hrvatski proizvođači svinja budu ravnopravni u tržišnoj utakmici s onima iz Europske unije. »Inputi su u zemljama Europske unije višestruko manji«, ističe Kurkutović. Podsjeća na još jedan u nizu hrvatskih apsurda kazavši da trafostanicu koju je napravio vlastitim novcem mora predati HEP-u, a za vodu iz vlastitog bunara na svom zemljištu mora plaćati naknadu.

Najveći proizvođač svinja u kategoriji obiteljskih gospodarstava upozorava i na problem zaokruživanja proizvodnje, jer za određeni njihov broj treba imati i određen broj hektara zemlje zbog hrane i zbog gnoja, a istodobno se pri raspodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta ne vodi o tome računa.

No, usprkos tim teškoćama Kurkutović neće stati na novoj investiciji već planira gradnju energetskog objekta za proizvodnju struje iz bioplina, čime bi riješio problem ekologije, ali i električne i toplinske energije na farmi. Jedan od najuspješnijih hrvatskih svinjogojaca ističe da u Njemačkoj ima oko 4000 bioplinskih elektrana, dok je u Hrvatskoj taj projekt u povojima.

Ministar Pankretić je istaknuo da će taj projekt imati još veću potporu njegova ministarstva. »U Njemačkoj, gdje su bili najteži uvjeti za svinjogojce, svi oni koji su imali bioplinska energetska postrojenja su opstali i zaradili. U budućnosti niti jedna moderna farma neće biti bez bioplinskog postrojenja«, zaključio je Pankretić.


Komentari članka

Vezani članci

HP trenutno printa matične stanice, za par godina vidjet ćemo možemo li napraviti bubrege

24.04.2018.

Generalni direktor HP-a za Adria regiju Primož Polajnar otkriva za čitatelje Lidera što se priprema za ovu godinu, koji su najpopularniji uređaji, kao i koliki je interes za tehnologijom 3D printanja u regiji.

Kreće 'veliki projekt' brzog interneta u cijeloj Hrvatskoj

23.04.2018.

Premijer odlučio da država gradi optičku mrežu, odgovornost je sada prebačena na Ministarstvo prometa

Veli Lošinj postaje otok vitalnosti

20.04.2018.

U prvoj fazi projekta, u kojoj je rekonstruiran objekt Park 1 s popratnom infrastrukturom, uloženo je 15 milijuna kuna.

Ugrožena populacija Slavonsko-srijemskog podolca, trenutno imamo svega 200 krava

16.04.2018.

Hrvatska izvorna pasmina goveda pripada u skupinu kritično ugroženih pasmina, čulo se na skupštini Udruge uzgajivača Slavonsko-srijemskog podolca

Broj muznih krava pao za više od 5 %

13.04.2018.

Krajem prošle godine u Hrvatskoj je bila ukupno 451 tisuća grla goveda, što je 1,6 posto više nego u godini prije, pokazuje izvješće DZS-a o broju stoke i peradi sa stanjem 1. prosinca 2017

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1774 članka imaju tag turizam
  3. 1485 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 743 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 895 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 753 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 817 članka imaju tag ict
  13. 784 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag maloprodaja
  17. 512 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 466 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 366 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 226 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 293 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 288 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija