Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Pro 2017

Upitna je provedba Zakona koji bi trebao stati na kraj nepoštenim trgovcima

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Upitna je provedba Zakona koji bi trebao stati na kraj nepoštenim trgovcima

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji u četvrtak stupa na snagu, trebao bi uvesti red na tržištu i stati na kraj nekorektnom ponašanju trgovaca i prerađivača prema proizvođačima hrane. Unatoč dobrim zakonskim rješenjima, stručnjaci se boje da će državne institucije zakazati u provedbi

Na udaru novog zakona naći će se veliki trgovci čiji prihodi prelaze 100 milijuna kuna, ali i otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna prometa.

Novost je to da trgovci u ugovore s dobavljačima više ne smiju ugrađivati brojne dodatne namete kao što su naknada za uvrštavanje u prodaju ili za smještaj proizvoda na policama (osim ako se radi o istaknutim mjestima koja traži dobavljač), za vraćanje isporučenih, a neprodanih proizvoda ili pak one za zbrinjavanje proizvoda kojima je istekao rok trajanja.

Kazne se previđaju i za trgovce koji naplaćuju usluge što nisu jasno istaknute i specificirane na izdanom računu ili ako naplaćuju nerazmjerno visoke ugovorne kazne.

Nije dopuštena ni naplata naknade za dostavu proizvoda do prodajnog mjesta ili skladišta, kao i naplata naknade za čuvanje i manipulaciju (logistički rabat). Također, trgovci više ne smiju od dobavljača tražiti da sudjeluju u financiranju preuređenja i prodajne i logističke mreže.

Nepoštenom tržišnom praksom smatra se i naplata naknade za umanjeni promet ili umanjenu maržu trgovca uslijed smanjene prodaje, kao i uvjetovanje ugovora s dobavljačem izradom proizvoda njegove privatne marke.

Strogo su zabranjene i dampinške cijene kojima su pribjegavali neki trgovački lanci u osvajanju tržišta. Stoga više nije dozvoljena prodaja proizvoda ispod nabavne cijene, osim kada je riječ o proizvodima pred istekom roka trajanja, odnosno potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja dućana.

Mali proizvođači zalagali su se da u zakon uđe i pravilo po kojem bi trgovci bili obvezni držati određeni postotak domaće robe na policama, ali zbog moguće povrede ugovora s EU-om taj prijedlog nije prošao.

Dragan Munjiza, konzultant dobro upoznat s problematikom nepoštenih praksi trgovaca, smatra da će ovaj zakon uvesti više reda u odnosu na sadašnje stanje. Najveću dobrobit vidi u sprečavanju dampinške trgovine koja je posljednjih godina uzela maha.

Dobro je da se jasno utvrdi u kojim slučajevima se može ići ispod nabavne cijene. Poruka je da se to može činiti samo u iznimnim slučajevima i to je jako dobro. To bi trebalo pomoći i malim proizvođačima i malim trgovcima. Time se štite najslabiji u lancu', kaže Munjiza.

Ističe kako su dampinške cijene bile osobito prisutne u razdoblju dok je trajao trgovački rat između Konzuma i Lidla. 'Trgovci obično idu u damping s nekoliko proizvoda na osnovi kojih kupci stječu dojam o povoljnosti cijele trgovine. Najčešće je to pet artikala – pivo, meso, voće, povrće i pelene', pojašnjava Munjiza.

Zakonsko reguliranje nepoštenih trgovačkih praksi na tragu je preporuka Europske komisije kojima se nastoji potaknuti države članice da pronađu načine da zaštite male proizvođače hrane od njihovih trgovinskih partnera koji su, u usporedbi s njima, nerijetko puno veći i jači poduzetnici.

Što se tiče uvjeta koje mali dobavljači postižu u pregovorima s trgovcima, Munjiza drži da se oni ovim zakonom neće značajnije popraviti. 'U praksi će se moći lakše izračunati neto cijena. Neće se pregovarati o sedam rabata nego tri. Dakle bit će to malo transparentnije, ali suštinski se neće puno promijeniti', smatra Munjiza.

Inače, zakonodavac je trgovcima, otkupljivačima i prerađivačima dao rok do 31. ožujka 2018., do kada moraju postojeće ugovore sa svojim dobavljačima uskladiti s novim pravilima. Ako to ne učine, ugovori postaju nevažeći.

Munjizu najviše muči provedba zakona. 'Vlada je ovime pokazala da postoji dobra volja, ali pitanje je kako će se zakon provoditi. Kod nas je čest slučaj da imamo dobre zakone, ali kada ih inspektorat ili neko drugo tijelo treba provesti, stvar ne funkcionira', kaže Munjiza.

Najodgovornija za nadzor i određivanje kazni po ovom zakonu je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), koja dobiva velike ovlasti. U slučaju kršenja zakonskih odredbi, AZTN će moći kazniti nepoštenog trgovca novčanom kaznom i to do pet milijuna kuna za pravnu osobu i 2,5 milijuna kuna za odgovornu fizičku osobu.

U slučaju ponavljanja nepoštene prakse kazna se može popeti do pet posto vrijednosti ukupnog prihoda.

Međutim postavlja se pitanje hoće li AZTN s postojećim kapacitetima moći efikasno nadzirati tako velik broj tržišnih sudionika.


Komentari članka

Vezani članci

Poduzetnici žučno o udaru na 'direktorske minimalce'

21.08.2018.

Dizanje koeficijenta tumači se zloupotrebama, a Poreznoj ostaje da na kritike podastre konkretnije argumente.

Pobuna poduzetnika na Marićev prijedlog zakona: 'I najmanja firma mora zaraditi 120.000 kn za direktorovu plaću... To je lakrdija, tisuće će propasti!'

20.08.2018.

Ovo govori da ako je moja minimalna plaća 10.000 kuna, to znači da na to ide bruto dva, tj. još oko 17 posto, što je, dakle, nepunih 12.000 kuna, s time da od toga na račun ide 6800 kuna ako nemate uzdržavanih članova i ako živite u Zagrebu. To znači da t

Amerikanci stvaraju balkanski lanac trgovina

15.08.2018.

Grupa Rohatyn ima 14 ureda diljem svijeta, a fond je osnovao 2002. Nicolas Rohatyn, koji je ranije radio u investicijskoj banci JP Morgan.

Konzum se hvali povećanom prodajom piva i grickalica tijekom Svjetskog prvenstva

22.07.2018.

Za trajanja prvenstva ukupno je prodano deset puta više televizora nego što je uobičajeno, navode uz ostalo iz Konzuma.

Namirnice koje Hrvati najčešće konzumiraju su - voda i kava

11.07.2018.

Najčešće konzumirane namirnice u Hrvata su voda i kava, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.

Tag cloud

  1. 1790 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1495 članka imaju tag financije
  4. 1171 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 778 članka imaju tag investicije
  10. 921 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 518 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 405 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 322 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 304 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP