Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Srp 2015

Uspjeli smo jer smo svoje probleme i ego ostavili u starim tvrtkama

Izvor: liderpress.hr · Autor: Matilda Bačelić  

Uspjeli smo jer  smo svoje probleme  i ego ostavili u starim tvrtkama

Robert Jurica i Tomislav Krajačić, suvlasnici Kratisa, Krešimir Bauer, vlasnik Bauer grupe, te Draženko i Mirko Mamić, suvlasnici Gipe, nisu imali koga pitati za savjet o spajanju niti se u koga ugledati jer je takva praksa u Hrvatskoj vrlo rijetka i(li) neuspješna.

Zahvaljujući udruživanju snaga koje je donijelo smanjenje troškova uz povećanje kapaciteta, Printera (iz naziva u međuvremenu se izgubila grupa) je mnogo bezbolnije prošla kroz recesiju i sada je u velikom investicijskom ciklusu – prva u Hrvatskoj i regiji nabavila je 20-ak milijuna kuna vrijedan stroj za otisak u H-UV tehnologiji. Tvrtku koja danas ima nešto više od 120 zaposlenih (prije spajanja ukupno 176) operativno vodi Robert Jurica Krajačić kao predsjednik Uprave, a zamjenik mu je Mirko Mamić. Ostali su članovi Nadzornog odbora. Zadnjih pet godina ukupni prihod Printere kreće se oko 70 milijuna kuna, a lani su ostvarili dobit od 3,7 milijuna kuna. Prije spajanja su tri tvrtke imale zajedno 112 milijuna. Spajanje tako nije donijelo rast prihoda, ali to se dogodilo u osvit krize pa je pitanje kako bi se proveli da se nisu udružili. Kako sve funkcionira i kakvi su poslovni planovi Printere za Lider govori svih pet osnivača.

Printera je rijedak primjer uspješnog spajanja tvrtki, koja je tajna vašeg suživota?

Tomislav Krajačić: – Da, često čujemo takve ocjene. Nas smo petorica osnivača individualci koji imaju svoja stajališta i mišljenja, a tajna je uspješnog suživota u tome što uspijevamo staviti ego po strani. Ostavimo ga ispred prostorije gdje se nalazimo. To smo shvatili na početku i na taj način funkcioniramo. Percipiramo jedni druge s poštovanjem i postali smo pravi tim, povezani smo poslovno i privatno.

Draženko Mamić: – A i educirali smo se u vezi s tim. Dvaput na godinu imali smo organizirane edukacije i radionice na temu ega te kako upravljati bez isticanja. Dovoljno je reći da smo nastavili kumstva i nakon spajanja. Na vrijeme smo, svatko na svoj način shvatili i razumjeli trenutak kad iz obrtništva treba krenuti dalje, u kompleksnije, ali i efikasnije poslovne sustave.

Vas petorica suvlasnika imate nejednake vlasničke udjele, članovi ste Uprave i NO-a, kako funkcionira donošenje odluka?

Tomislav Krajačić: – Imamo dobro posložen i prilično jednostavan sustav upravljanja. U skoro sedam godina nismo imali situaciju gdje smo morali preglasavati jedni druge. Imamo dobar društveni ugovor, udjele smo podijelili na osnovi dubinskog snimanja naših bivših tvrtki i to nikada nije bio problem.

Krešimir Bauer: – Prije spajanja angažirali smo revizora za procjenu udjela, ali smo sami već imali sve posloženo. Revizor je samo potvrdio ono što smo mislili. Nije bilo nikakvih iznenađenja ili razočaranja u vezi s tim tko je dobio koliki udio. Od prvog dana nemamo tih problema i to je vjerojatno pridonijelo dobrom funkcioniranju nove, zajedničke tvrtke. Sve je prošlo glatko jer nismo išli s figom u džepu.

Robert Krajačić: – Jako mnogo ovisi o ljudima. Kod nas je postojala stvarna želja za spajanjem, ono nije bilo izazvano nekim problemima u poslovanju već smo spajanjem htjeli unaprijediti poslovanje i ponuditi više klijentima.

Mirko Mamić:– To su i prije bile tri jake i stabilne tvrtke, a motiv spajanja prije svega bila je sinergija.

Draženko Mamić: – Godinu dana prije vlasničkog spajanja spojili smo nabave. Počeli smo radili zajedničku nabavu jer smo tako mogli imati konkurentniju cijenu zbog veće količine. I onda smo uvidjeli da možemo napraviti korak dalje jer je to funkcioniralo jako dobro i ta se ideja pretvorila u današnju Printeru.

Upravo kada ste dovršili spajanje 2009. započela je recesija. Kako je to utjecalo na zajednički početak?

Krešimir Bauer: – Dobro smo pogodili trenutak. Nismo mogli predvidjeti tako dugotrajnu krizu, ali osjećali smo da ako želiš izaći van i biti ozbiljan, moraš biti jak. Samostalno više-manje dijelili bismo sudbinu ostalih na tržištu, bilance jednostavno ne bi dozvoljavale velike investicije, sada smo tu u prednosti.

Robert Krajačić: – Osjećali smo da su naše obiteljske tvrtke dosegle plafon i da to mora ići u nekom ozbiljnijem smjeru. Spajanjem smo došli u situaciji da u krizi investiramo, cijelu 2009. i 2010. i sve ove godine jahali smo na valu tog spajanja i konsolidacije. Vidimo da branša ima perspektivu, da se stvari kreću nabolje i procijenili smo da je sad pravi trenutak za ulaganja. Od marketinga, novog informatičkog ERP sustava do novog stroja Komori Lithrone s H-UV tehnologijom. Koliko je taj novi stroj velik iskorak u tehnološko-proizvodnom smislu, toliko je ERP važan za efikasnost čitavog poslovanja, to je srce kompanije bez kojeg je nemoguće raditi.

Cijeli intervju pročitajte u novom broju tjednika Lider


Komentari članka

Vezani članci

Jelena Ferk: Treba napraviti prvi korak, idealni uvjeti rijetko dolaze

23.04.2026.

Na Liderovoj listi '40 ispod 40' nalazi se i osnivačica brenda Bioandina kojoj je cilj izgraditi prepoznatljiv, dugoročno održiv brend

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Vedrana Pribičević: Zašto donosimo loše odluke

18.03.2026.

Bihevioralna ekonomistica otkriva kako emocije, strah i FOMO upravljaju našim novcem te zašto racionalni investitor gotovo ne postoji

Sunčica Oberman Peterka: Autentičan će lider ili liderica omogućiti rast svima oko sebe

09.03.2026.

Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ove godine obilježava 65. obljetnicu. Zbog tog je impresivnog broja to čudnije što je tek 2025. godine izabrao svoju prvu dekanicu, koja je pak posljednjih 12 godina bila tek druga prodeka

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1807 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1564 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1332 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke