Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Sij 2010

Velika poljoprivredna poduzeća morat će smanjiti broj radnika

Izvor: www.glas-slavonije.hr  

Velika poljoprivredna poduzeća morat će smanjiti broj radnika

Ova, 2010. godina bit će zapamćena kao godina u kojoj će doći do velikog zaokreta u svim segmentima hrvatske poljoprivrede, kaže Marko Vučemilović-Šimunović, direktor Novog agrara, tvrtke koja posluje u sastavu Žito grupe. U temeljite promjene, kaže on, morat će svi koji se bave poljoprivredom.

- Manja obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja se bave ratarenjem opstat će jedino ako raspolažu s minimalno 80 hektara poljoprivrenog zemljišta, što je donja prihvatljiva granica, a optimalna bi veličina posjeda trebala biti od 120 do 150 hektara. Kad je riječ o zaposlenosti, sva mješovita poduzeća s manje od 80 hektara zemljišta po radniku teško će pozitivno poslovati. Velika zaposlenost dovest će poljoprivredna poduzeća u velike gubitke tako da je neizbježno zbrinjavanje viška zaposlenih. Jedan od ciljeva i jest smanjivanje broja zaposlenih u poljoprivredi, a ne povećanje. Primjerice, u SAD-u se poljoprivredom bavi tri-četiri posto stanovnika a kod nas 20 posto, što je previše, jer nema šanse da svi opstanu na tržištu - kaže Vučemilović-Šimunović.
Jedan od segmenata koji će, dodaje Vučemilović-Šimunović, biti potrebno prioritetno početi rješavati je provedba zemljišne politike.

Programi kasne
- Većina općina do sada je programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem odradila ali oni nisu zaživjeli do kraja, što je velik problem. Problem je što je dio zemljišta za koji se očekuje raspisivanje natječaja (koji već kasne) u posjedu velikih poljoprivrednih tvrtki - kaže Vučemilović-Šimunović te napominje da tvrtka kojoj je on na čelu uz neizvjesnost i s puno rizika (jer moraju u zemljšte i ulagati) obrađuje čak 4.500 ha, odnosno na temelju ugovora o jednogodišnjem zakupu. Vučemilović-Šimunović kao jednu od većih zapreka napretku razvoju poljoprivrde vidi i neizvjesnost i puno nepoznanica oko pitanja hrvatske poljoprivrede u EU.

- Budući da je ostalo još malo vremena do ulaska u Europsku uniju i budući da se već pregovara o pojedinim segmentima poljoprivrede, smatram da je bitno objaviti svaki detalj koji se dogovori. Tu ključnu ulogu treba odigrati Ministarstvo poljoprivrede, koje sve relevantne informacije treba “spustiti” do lokalne samouprave a one do OPG-ova i poljoprivrednih tvrtki. To je nužno da se možemo na vrijeme pripremiti, kako nas neke stvari ne bi zatekle. Osobno smatram da se dosta toga već dogovorilo s EU, ali nama to nije poznato - kaže Vučemilović-Šimunović. Poljoprivrednike, dodaje on, između ostaloga, najviše zanimaju poljoprivredne potpore, bez kojih teško da taj segment gospodarstva može funkcionirati čak i u bilo kojoj razvijenijoj zemlji od naše.

Zaokret u struci i genetici
- Osim potpora, važno je učiniti značajan zaokret i u stručnom dijelu. Tu se podrazumijeva veća pozornost pitanju ishrane tala, zaštite i ekologije jer više neće biti moguće s kemijskim sredstvima raditi spontano ili nekontrolirano. Do zaokreta će doći i u iskoristivosti genetskog potencijala poljoprivrednih kultura. Naši poljoprivrednici, naime, ne koriste dovoljno genetski potencijal pojedinih sorata i hibrida, i to najviše zbog neznanja. Najnovija iskustva i najugodnije iznenađenje je u proizvodnji šećera iz šećerne repe. Naime, nekada je bilo nezamislivo ostvariti proizvodnju od osam-devet tona šećera po hektaru a danas to ostvarujemo čak i u vrlo nepovoljnim klimatskim godinama - kaže Vučemilović- Šimunović te ističe da je trend stalno težiti novim i boljim rješenjima, jer se uvijek može više i bolje. Vučemilović-Šimunović napominje da će svi oni koji se misle baviti ozbiljnom poljoprivredom morati mijenjati spoznaje o njoj.

- To između ostalog podrazumijeva kontrolu plodnosti tala, poznavanje njegove strukture, kemijskog sastava, da se ne gnoji napamet i slično - kaže Vučemilović-Šimunović te napominje kako se sve treba odraditi na znanstvenoj i stručnoj osnovi, da se ne dogode pogreške koje će poslije biti teško ispraviti.

Na pogrešnim temeljima
Vučemilović-Šimunović smatra i da se hrvatska poljoprivreda do sada gradila na pogrešnim temeljima, posebice u smislu veličine poljoprivrednih posjeda. - Nikad još nije definirano što je to obiteljsko poljoprivredno gospodarstva i koliko mu je potrebno zemljišta. Posljednjih je godina kod nas vladala stihija u raspodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta. Zbog najave da će zemlja u EU biti vrlo skupa mnogi su se, naime, polakomili za zemljištem, smatrajući valjda da će se bogatiti preko noći, odnosno zemljište dobiti jeftino od države a skupo ga prodati EU - kaže Vučemilović-Šimunović i ističe da je jagma za zemljom bila nerealno velika a da se pri raspodjeli nisu poštovali čak ni postojeći zakoni jer se često programi nisu do kraja sagledavali.

Nasuprot, išlo se populistički, u interesu grupacija, stranaka ili komisija koje raspoređuju zemljište, umjesto da se ono podijeli pravim poljoprivrednicima koji su imali već uhodano poljoprivredno gospodarstvo, te se tako, nažalost, dogodilo da je, umjesto da se poljoprivredno zemljište okrupni, došlo do usitnjavanja.


Komentari članka

Vezani članci

Cvjeta online trgovina: Popis mogućnosti dostave namirnica sve je veći

30.03.2020.

Iako su od subote otvorene specijalizirane trgovine na tržnicama, tržnice kao takve i dalje ne rade, što je veliki udar na male proizvođače. Stoga se svakim danom otvori neki novi kanal za online kupovinu.

Raste prodaja hrane s domaćih OPG-a

23.03.2020.

Proteklih je dana znatno povećana potražnja za hranom s domaćih obiteljskih gospodarstava. Domaće se, kažu, traži više nego ikad.

Prve koze kupili da se riješe grmlja iz kojeg su prijetile zmije

09.03.2020.

U početku smo kupili četiri koze koje su svu visoku kupinu riješile za samo dva tjedna. Nije rasla više ni kopriva, sve su pobrstile, kažu supružnici Mirjana i Zdravko Štimac Cunar koji danas imaju 16 koza i dva jarca, a svo mlijeko prodaju dok je svježe.

Bakin dar i jedan susret odveli je u buče, sad proizvodi ulje, koštice i brašno

23.02.2020.

Kada su joj bile samo 24, mlada je Zagrepčanka Petra Mamić otvorila svoj OPG. Sve ja, kaže, krenulo, nakon što joj je baka darovala hektar zemlje u Ivanić Gradu. Danas proizvodi visokokvalitetno bučino ulje, koštice za grickanje, a od ostataka koštica, ko

OPG Dorotić - Povrat uloženoga novca u nasad borovnice bit će za pet-šest godina

22.02.2020.

Uz voćnjak jabuka OPG Dorotić, uz potporu HAMAG-BICRO-a, počinje uzgoj bobičastog voća te podiže nasad s oko osam tisuća sadnica sibirske borovnice

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1036 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 680 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 499 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija