Za poljoprivrednike nikad teža godina, suša i divljač uništili usjeve

Zbog dugotrajne suše i toplinskih stresova u mnogim je krajevima Hrvatske već proglašena prirodna nepogoda. U Baranji je zbog dugotrajne suše i štete od jelenske divljači proglašena prirodna nepogoda.

U općini Popovac procjenjuju kako su pojedini usjevi stradali i do 100 posto, a poljoprivrednici traže pomoć kako bi prebrodili tešku godinu.

Prži sunce baranjske njive, a poštena kiša, kažu mještani, već dugo nije pala.

– Ove godine temperature su dosegle i 40 stupnjeva. Vidite sami kakve su pukotine, mogu se dvije ruke staviti u rupu. Bit će jako teško preživjeti, rekao je Vlado Horvatić iz Popovca.

Zvonko Jagarinec ističe da su kukuruz, šećerna repa i suncokret teško stradali. Tu više nema priče hoću li bacati 100, 200 ili 300 kilograma ureje, problem je, dodao je.

Stočari ostaju bez hrane za zimu

Najviše je stradalo krmno bilje, pa stočari već sada troše zalihe spremljene za zimu.

– Temperature od 37, 38 stupnjeva prouzročile su gotovo 90 posto štete. Biljka je dosegla desetak centimetara visine i prekinula vegetaciju, rekao je Mićo Ognjenović.

Dvostruka elementarna nepogoda

Ivan Raguž naglašava da su ih ove godine pogodile dvije elementarne nepogode – suša i velika šteta od jelenske divljači.

– Kada govorimo o kukuruzu, šteta je minimalno 50 posto, kod suncokreta oko 60, a kod šećerne repe i do 80 posto, rekao je Antonio Horvatić iz Općine Popovac.

Pridoda li se tomu i šteta od divljači, na nekim poljima uroda neće biti uopće.

– Najveći problem nastao je tijekom covida kada je Mađarska zatvorila granicu žilet-žicom, pa je sva divljač ostala na ovom području, objasnio je načelnik Općine Popovac Zoran Kontak.

Lovci nemoćni

Monika Bunić kaže da su zahtjev za odstrel predali lovačkom društvu, no odobreno im je 16 komada, dok na njihovu području obitava 500 do 600 komada jelena.

Uz niske otkupne cijene, preskup repromaterijal i vremenske nepogode, poljoprivrednici ističu da im je ovo previše.

Nikad teža godina za poljoprivrednike

U Varaždinskoj županiji, u kojoj je proglašena prirodna nepogoda zbog suše, štete na poljoprivrednim kulturama procjenjuju se od 30 do čak 90 posto. Ratar i povrtlar Denis Dombaj kaže kako je najviše stradao kukuruz, dok su na povrću, zahvaljujući navodnjavanju, posljedice nešto blaže.

Dombaj je pokazao jedan od klipova kukuruza sa svojih polja.

– To nije onaj klip kakav bi morao biti u ovome trenutku. Niti približno. Tri do četiri puta je manji, a kad se zrno osuši, neće biti moguće ni iskoristiti ga kako spada, ističe.

Na povrću su štete manje jer je ono navodnjavano, no gubici su prisutni i na tikvama te uljnoj buči. Na pitanje zašto ne poveća površine pod navodnjavanjem, Dombaj odgovara da je razlog nestabilnost cijena i niska otkupna cijena proizvoda.

– Najviše bi nam pomoglo da država vrati kapitalna ulaganja za navodnjavanje i da nas malo potakne, dodao je. Podsjetio je da je prije dvije godine područje pogodila elementarna nepogoda od tuče, no, kako kaže, od tada se nije puno promijenilo.

– Sad je od suše proglašena elementarna nepogoda, ali ne nadam se da ćemo od toga imati neku korist, rekao je.

S obzirom na rast cijena energenata i troškova proizvodnje, priznaje da ne zna kako će nastaviti.

– Naravno da sam razočaran. Umoran sam, nenaspavan. Kad čovjek na ovim izrazito visokim temperaturama stoji pola sata, dosta mu je, a kamoli kad mora fizički raditi na polju. Danas smo, primjerice, rezali kupus. To je neizdrživo na ovim temperaturama, poručio je Dombaj.