Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Lis 2009

Za vrhunski uredski namještaj potreban i psiholog

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Biserka Ranogajec  

Za vrhunski uredski namještaj potreban i psiholog

Inkea, tvrtka za dizajn namještaja u vlasništvu Zagrepčana Darka Špiljarića, već je na prvom izlaganju 2004. na Ambienti na Zagrebačkom velesajmu osvojila srebrnu medalju Mobil Optimum za garnituru uredskog namještaja. Iduće godine na toj istoj priredbi koju naši drvoprerađivači smatraju središnjim godišnjim događanjem, a ZV jednom od najprestižnijih izložbi, Inkea je dobila dvije nagrade. Zlatnu medalju Mobil Optimum ponovno dobiva 2006., a godinu poslije srebrnu.

U 2008. dodjeljuju joj ponovno zlato za novi dizajn uredskog namještaja Zdravi ured – Wellness Office, te priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa. U međuvremenu je program namještaja MAT dobio i znak “Hrvatska kvaliteta”. No unatoč nizu nagrada za autorske i suautorske radove direktor i jedini vlasnik Darko Špiljarić danas nije optimist.

Zbog kvalitete i proizvoda postigli smo zavidan ugled i među našim kolegama, proizvođačima namještaja, a oni najbolje znaju, kaže, s čime se sve suočavamo i koliko nam je teško stabilno i pozitivno poslovati. Samo ustrajanjem na visokoj kvaliteti, dodaje, održali smo se u okruženju koje baš i ne pogoduje drvnoj industriji, a to je i dalje visok uvoz namještaja te za izvoznike posebice neadekvatan tečaj kune. Osim toga domaća potražnja lani je prepolovljena, što je Špiljarić uz ostale poduzetnike osjetio na padu prihoda. Iako su prihodi rasli razmjerno širenju poslovanja u proteklih 10-ak godina koliko posluje Inkea, lani su u odnosu na 2007. bili manji i iznosili su 13,05 milijuna kuna. Za usporedbu, 1995. Inkea je imala 5,22 milijuna kuna prihoda i zapošljavala 12 ljudi.

'Ratni profiter'
Godine 2003. zaposlenih je bilo 16, a poslovni prihodi iznosili su 6,81 milijun kuna. Iste godine sagrađena je proizvodna hala na zemljištu površine tri tisuće četvornih metara u općini Kloštar Ivanić. Nadalje, 2005. godine radilo je 20 zaposlenih i ostvarilo prihod od 8,45 milijuna kuna, a 2007. ih je bilo 23 koji su imali 14,76 milijuna kuna poslovnih prihoda. U međuvremenu Inkea kupuje 250 kvadrata novoga poslovnog prostora na Zavrtnici u Zagrebu. Špiljarić tvrdi da se kontinuiran rad na razvoju njihova namještaja za hrvatske prilike natprosječno visoke dizajnerske razine odvija timski. U razvojnom timu su arhitekti, dizajneri, inženjeri drvne tehnologije i strojarstva, pa čak i psiholog. U proizvodnji je pak zaposleno tridesetak pretežno mladih radnika. Špiljarić, magistar arhitekture i urbanizma je i prije osnivanja Inkee imao iskustva u projektiranju.

Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1978. , a prvo radno mjesto bilo mu je u GP-u Moslavina u Ivanić Gradu gdje je od direktora OOUR-a sa 45 projektanata dospio do rukovoditelja Pogona projektiranja. U listopadu 1991., kada je već iznajmio neuređeni prostor u Branimirovoj u Zagrebu i počeo ga osposobljavati za vlastiti ured, odlazi na ratište. Prisjeća se kako je u Pokuplju u vrijeme kad nije bilo preporučljivo hodati na otvorenom zbog minobacača, s crtaćom daskom na koljenima radio skice, a suborci su se smijali i zadirkivali ga kako se bavi ratnim profiterstvom. No nakon dolaska UNPROFOR-a ubrzo se vraća u Zagreb.

Namještaj i za urede EU
“Započeo sam s minimalnim temeljnim kapitalom i razvoj Inkee u ratnim i ranim poslijeratnim godinama bio je spor. Krenulo se s projektiranjem, a zatim opremanjem i uređenjem prostora”, priča naš sugovornik. Nije bilo, priznaje, lako poslovati stalno stabilno i likvidno, posebice u vrijeme teške i spore naplate potraživanja i pravne nesigurnosti. U stabilnijim razdobljima uspjeli su uz puno rada i odricanja razviti se do današnje veličine. Najviše prihoda ostvarili su u proizvodnji uredskog namještaja i uređenju poslovnih interijera za dugogodišnje poslovne partnere kao što su Ina i njezine brojne tvrtke u Hrvatskoj i svijetu, zatim Ericsson Nikola Tesla, Slatinska banka, Plinacro i drugi. Uređivali su i predstavništvo Europske unije u Hrvatskoj. Ulaskom u krizu uredski namještaj postao je predmetom štednje do boljih vremena. Špiljarić objašnjava:“Kontinuirani rast prihoda zbog kojeg smo svrstani u Hrvatske gazele zaustavila je kriza i tražila je promjenu poslovne politike. Iako smo bili najzapaženiji i najnagrađivani za uredski namještaj, aktivnosti i planove smo preusmjerili i na namještaj za stanovanje, hotele i trgovine. Tu se već vide pozitivni rezultati, ali kako tržište još nije dostatno upoznato s našim mogućnostima, nadamo se i daljnjem proširenju poslova na ovom području.”

Hrvatskom tržištu nedostaje ponuda namještaja namijenjena kupcima koji imaju potrebu za dobrim oblikovanjem i visokom kvalitetom, a nisu spremni za to plaćati previsoke iznose. To su naši najčešći kupci među kojima je i mnogo stranaca koji su vrlo skloni našim proizvodima, priča dalje Špiljarić. A kad je o dizajnu riječ, tada kaže: “Najviše cijenim dizajn minimalističkog oblikovanja, zasnovan na poznavanju materijala i tehnologije, s obveznom logičnosti i funkcionalnosti proizvoda uz brigu o zdravlju i ekologiji čiji su osnovni postulati utemeljeni još u prvoj polovini prošlog stoljeća.

Međutim, dizajn namještaja koji na sebe skreće pozornost neuobičajenim rješenjima, dosjetkama i provokacijama omiljen je od klasičnim dizajnom zasićenih kritičara i novinara, ali kako ostaje uglavnom na prototipu ili mini serijama, ne može puno pomoći industrijskim proizvođačima. I takav je art dizajn u manjim dozama potreban kako bi se privukla medijska pozornost, ali ne može zamijeniti pravi industrijski dizajn kojeg, smatram, nema dovoljno. Stoga treba potaknuti bolju suradnju proizvođača i dizajnera”, zaključuje.


Komentari članka

Vezani članci

Eurostat: Koliko je uobičajeno raditi od doma?

14.02.2020.

Usvajanje digitalnih tehnologija donosi sve učestaliji rad iz doma umjesto odlaska na posao u mnogim poslovima gdje fizička prisutnost nije od bitnog značenja, Prema Eurostatovim podacima za 2018. godinu Hrvatska je među najlošijim zemljama članicama Euro

Karlovački dizajner radi infografike za neke od najvećih svjetskih kompanija

10.02.2020.

Benko radi uglavnom za strane klijente, a to su neke od najvećih svjetskih kompanija s Fortuneove liste. Njegov studio Infographic Box IDS do sada je odradio preko tisuću projekata. Posao je specifičan jer se, budući da se radi o infografikama, osim same

Otvorili tržište Velike Britanije i Španjolske, a sada kreću na SAD

10.02.2020.

Na Domotexu se moglo vidjeti sve najvažnije proizvođače i kupce iz branše, iz prve ruke doznati kakva su njihova očekivanja

Obiteljske tvrtke - Besmisleno je postavljati pitanje je li bolji osnivač ili nasljednik

07.02.2020.

Osnivači i nasljednici, jednostavnim jezikom rečeno, natječu se u različitim disciplinama. Rijetko koji nasljednik može biti poduzetnik kao što su mu roditelji. Isto tako nasljednici mogu biti mnogo bolji menadžeri nego što to mogu biti osnivači.

Radit će gotov proizvod, zapošljavaju još 35 ljudi

20.01.2020.

Od veljače u funkciji nova tehnološka linija, podižu se kapaciteti pogona

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1276 članka imaju tag izvoz
  5. 864 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 643 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 386 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 357 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija