Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Velj 2019

Zapošljavate li umirovljenika, najpovoljniji je ugovor o radu

Izvor: lider.media · Autor: Tin Bašić  

Zapošljavate li umirovljenika, najpovoljniji je ugovor o radu

Procjenjuje se da je oko 300 tisuća umirovljenika zainteresirano za povratak na tržište rada. Ujedno je i visoka razina poslodavaca, osobito u sezonskim djelatnostima, zainteresiranih za njihovo zapošljavanje. Na prvu se može činiti da je ugovor o djelu isplativiji jer su prema njemu niži doprinosi, ali kalkulacije pokazuju da je za poslodavca povoljnije umirovljenika zaposliti na temelju ugovora o radu.

– Nakon odluke Vlade o mogućnosti zapošljavanja umirovljenika, pokrenuli smo program u kojem našim i ostalim zainteresiranim umirovljenicima nudimo zapošljavanje temeljem ugovora o radu. Umirovljenicima nudimo mogućnost dodatne zarade uz fleksibilno zapošljavanje na četiri sata te zadržavanje svih postojećih prava i pune mirovine. Onima kojima je potrebno osiguravamo i plaćeni prijevoz te mogućnost izbora lokacije rada ovisno o mjestu stanovanja –​ poručuju nam iz tvrtke Spar Hrvatska, na čijem je čelu Helmut Fenzl, koja je svojim oglasima i pokrenula veliku medijsku znatiželju. Ističu da su zadovoljni odazivom umirovljenika. Osim na poziciji blagajnika-prodavača, Spar nudi mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu pekara i mesara, ovisno o radnom iskustvu.

Zapošljavanje umirovljenika temeljem ugovora o radu najisplativija je mogućnost za poslodavce. Ako promatramo oglase poslova koji se nude umirovljenicima te da im se nudi najmanje 25 kuna po satu za četiri sata rada na dan, to ispada 2200 kuna na mjesec. Uzmimo da je riječ o neto iznosu koji umirovljenik dobije za svoj rad. Poslodavac bi ‘klasičnim’ zapošljavanjem morao izdvojiti 3203 kune, a ugovorom o djelu 3665 kuna.

Naime, konzultanti s kojima smo razgovarali napomenuli su nam da se na prvu može činiti da je ugovor o djelu ipak isplativiji zbog toga što su doprinosi upola niži. Na ugovor o djelu plaća se doprinos od 10 posto za mirovinsko osiguranje, a za zdravstveno osiguranje 7,5 posto. Međutim, ugovor o djelu nema osobni odbitak. Točnije, (za potrebe ovoga teksta u obzir smo uzimali prirez od 18 posto) mora se plaćati i porez i prirez. A u slučaju zapošljavanja na temelju ugovora o radu, osobni odbitak je do iznosa od 3800 kuna.

Čak i kada smo u razne kalkulatore ubacili znatno veću neto plaću, od 4000 kuna, i dalje je zapošljavanje temeljem ugovora o radu bilo povoljnije. Konkretno, poslodavac bi za spomenuti neto iznos morao platiti 5940 kuna, a temeljem ugovora o djelu izdvojio bi 6665 kuna. I ne manje važna činjenica – ugovor o djelu može se sklapati za jednokratne ili kratkotrajne poslove.


Komentari članka

Vezani članci

Nitko ne želi raditi za 10.000 kuna mjesečno, uz plaćen stan i hranu

06.02.2019.

Sad kad ima posla, nema ljudi, a kad nije bilo posla, ljudi je bilo viška.

U Hrvatskoj bi se moglo zaposliti dodatnih 15.000 radnika ako se ispune ova dva uvjeta

28.01.2019.

Ova godina prva je u kojoj smo počeli uvoziti još jednu vrstu radnika, a što je dosad bi lo gotvo nezamislivo – trgovce. Za ovu godinu broj radnih dozvola za ovaj je profil djelatnika postavljen je na 1700

Čak 90 % novozaposlenih radnika ima ugovor na određeno vrijeme

23.01.2019.

U studenome 2018. u Hrvatskoj su na ugovor o radu na određeno vrijeme bila zaposlena 387.633 radnika, odnosno gotovo 25 posto ukupnog broja zaposlenih

Spar Hrvatska pokrenuo je program zapošljavanja umirovljenika

21.01.2019.

Umirovljenicima se nudi fleksibilno zapošljavanje na četiri sata uz zadržavanje postojeće mirovine

U Njemačkoj je 2018. bilo zaposleno najviše građana od ponovnog ujedinjenja

03.01.2019.

Broj nezaposlenih smanjio se na dva milijuna a čelnik agencije za zapošljavanje procjenjuje da neće kliznuti ispod te razine u 2019. Po njegovim je riječima najveći rizik za njemačko tržište rada manjak kvalificirane radne snage.

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1877 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1193 članka imaju tag izvoz
  5. 806 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 669 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 808 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag EU
  11. 886 članka imaju tag svijet
  12. 854 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 475 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 408 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 323 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 322 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 324 članka imaju tag porezi