Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Velj 2019

Zapošljavate li umirovljenika, najpovoljniji je ugovor o radu

Izvor: lider.media · Autor: Tin Bašić  

Zapošljavate li umirovljenika, najpovoljniji je ugovor o radu

Procjenjuje se da je oko 300 tisuća umirovljenika zainteresirano za povratak na tržište rada. Ujedno je i visoka razina poslodavaca, osobito u sezonskim djelatnostima, zainteresiranih za njihovo zapošljavanje. Na prvu se može činiti da je ugovor o djelu isplativiji jer su prema njemu niži doprinosi, ali kalkulacije pokazuju da je za poslodavca povoljnije umirovljenika zaposliti na temelju ugovora o radu.

– Nakon odluke Vlade o mogućnosti zapošljavanja umirovljenika, pokrenuli smo program u kojem našim i ostalim zainteresiranim umirovljenicima nudimo zapošljavanje temeljem ugovora o radu. Umirovljenicima nudimo mogućnost dodatne zarade uz fleksibilno zapošljavanje na četiri sata te zadržavanje svih postojećih prava i pune mirovine. Onima kojima je potrebno osiguravamo i plaćeni prijevoz te mogućnost izbora lokacije rada ovisno o mjestu stanovanja –​ poručuju nam iz tvrtke Spar Hrvatska, na čijem je čelu Helmut Fenzl, koja je svojim oglasima i pokrenula veliku medijsku znatiželju. Ističu da su zadovoljni odazivom umirovljenika. Osim na poziciji blagajnika-prodavača, Spar nudi mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu pekara i mesara, ovisno o radnom iskustvu.

Zapošljavanje umirovljenika temeljem ugovora o radu najisplativija je mogućnost za poslodavce. Ako promatramo oglase poslova koji se nude umirovljenicima te da im se nudi najmanje 25 kuna po satu za četiri sata rada na dan, to ispada 2200 kuna na mjesec. Uzmimo da je riječ o neto iznosu koji umirovljenik dobije za svoj rad. Poslodavac bi ‘klasičnim’ zapošljavanjem morao izdvojiti 3203 kune, a ugovorom o djelu 3665 kuna.

Naime, konzultanti s kojima smo razgovarali napomenuli su nam da se na prvu može činiti da je ugovor o djelu ipak isplativiji zbog toga što su doprinosi upola niži. Na ugovor o djelu plaća se doprinos od 10 posto za mirovinsko osiguranje, a za zdravstveno osiguranje 7,5 posto. Međutim, ugovor o djelu nema osobni odbitak. Točnije, (za potrebe ovoga teksta u obzir smo uzimali prirez od 18 posto) mora se plaćati i porez i prirez. A u slučaju zapošljavanja na temelju ugovora o radu, osobni odbitak je do iznosa od 3800 kuna.

Čak i kada smo u razne kalkulatore ubacili znatno veću neto plaću, od 4000 kuna, i dalje je zapošljavanje temeljem ugovora o radu bilo povoljnije. Konkretno, poslodavac bi za spomenuti neto iznos morao platiti 5940 kuna, a temeljem ugovora o djelu izdvojio bi 6665 kuna. I ne manje važna činjenica – ugovor o djelu može se sklapati za jednokratne ili kratkotrajne poslove.


Komentari članka

Vezani članci

Evo koliko hrvatski radnik dobije za sat rada

21.03.2019.

Rast plaća usporio je prema kraju godine, a najveće međugodišnje povećanje satnice u Hrvatskoj zabilježeno je u drugom kvartalu i to za deset posto.

Doznali smo koliko umirovljenika se vratilo na posao otkad im je to omogućeno

20.02.2019.

Od početka ove godine svi umirovljenici koji to žele mogu se vratiti na tržište rada i zaposliti se na četiri sata. Tu mogućnost je u siječnju, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), iskoristilo 376 novih umirovljenika. Ukupan br

Nitko ne želi raditi za 10.000 kuna mjesečno, uz plaćen stan i hranu

06.02.2019.

Sad kad ima posla, nema ljudi, a kad nije bilo posla, ljudi je bilo viška.

U Hrvatskoj bi se moglo zaposliti dodatnih 15.000 radnika ako se ispune ova dva uvjeta

28.01.2019.

Ova godina prva je u kojoj smo počeli uvoziti još jednu vrstu radnika, a što je dosad bi lo gotvo nezamislivo – trgovce. Za ovu godinu broj radnih dozvola za ovaj je profil djelatnika postavljen je na 1700

Čak 90 % novozaposlenih radnika ima ugovor na određeno vrijeme

23.01.2019.

U studenome 2018. u Hrvatskoj su na ugovor o radu na određeno vrijeme bila zaposlena 387.633 radnika, odnosno gotovo 25 posto ukupnog broja zaposlenih

Tag cloud

  1. 1883 članka imaju tag hrvatska
  2. 1905 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 818 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 912 članka imaju tag svijet
  11. 951 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 508 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija