Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Srp 2025

Zašto Hrvatska još nije samodostatna u voću, povrću, mesu i mlijeku?

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Matija Mlinarić/B. A./Dnevnik/Hina/HRT  

Zašto Hrvatska još nije samodostatna u voću, povrću, mesu i mlijeku?

Unatoč znatnim potporama iz Europske unije, Hrvatska još nije samodostatna kad je riječ o voću, povrću, mesu i mlijeku. Vrijednost poljoprivrede danas je gotovo jednaka onaj iz 2013., kada smo ušli u Uniju, zbog čega se postavljaju brojna pitanja - među ostalim zašto je tako i kako promijeniti trenutačno stanje?

Kada je riječ o voću - o samodostatnosti možemo govoriti samo kad su u pitanju jabuke i mandarine. Za ostalo voće rješenje je i dalje uvoz.

- Činjenica je da smo u zadnjih desetak godina poljoprivrednu proizvodnju u voćarstvu prepolovili gotovo na pola, a da smo povećali čak za 10-15 posto površine. Nešto po tom pitanju nije u redu i nešto treba definitvno učiniti da se zaustavi taj pad proizvodnje voća u Hrvatskoj, kaže Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.

Za poljoprivredu se često kaže da je tvornica na otvorenom. Proizvodnji ne pomažu sve češća suša i nevrijeme.

- Ako se zalomi nevrijeme... Evo, naš OPG ima 6 hektara plastenika, imali smo dugoročnu policu koja ističe ove godine. Nakon toga nijedna osiguravajuća kuća ne želi to više osiguravati. Osuđeni smo na milost i nemilost dragom Bogu, kaže Mario Čajkulić, predsjednik Udruge povrćara Virovitičko-podravske županije.

Malo je proizvoda kojih imamo dovoljno za vlastite potrebe. U ministarstvu su svjesni gdje treba ubaciti u višu brzinu, no ističu da nisu svi sektori kritični.

- Znamo da smo samodostatni u dijelu žitarica i uljarica, preko 150, kod uljarica čak i 200 posto, da je to sirovinska baza koju najvećim dijelom izvozimo prema europskim zemljama, prije svega Italiji, kaže Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

- Strateški sektori su sektor voća i povrća, odnosno sektor stočarstva koji su i definirani i strategijom hrvatske poljoprivrede od 2030. godine i u tom dijelu to će biti prioriteti vezano za buduće sektorske natječaje, dodaje.

Dekan Agronomskog fakulteta ističe da ćemo u budućnosti dobivati manje sredstava iz fondova Europske unije. Tvrdi da moramo imati odgovor na pitanje - u kojem smjeru treba ići naša poljoprivreda?

- Poljoprivreda nije samo obična gospodarska djelatnost. Ona bi trebala biti strateški interes jer je i pitanje nacionalnog suvereniteta jer država je suverena ako može prehraniti svoje stanovništvo, država je funkcionalna ako suvereno može napuniti prostor, ruralni prostor stanovništvom i tu opet ima ulogu poljoprivreda. Naša poljoprivreda nažalost u ovom trenutku u potpunosti ne ispunjava te dvije funkcije, kaže dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić.

Da bi se unaprijedila hrvatska poljoprivreda, slažu se stručnjaci, potrebno je više znanja, ali i fokus na povećanje produktivnosti.


Komentari članka

Vezani članci

Istarski fuži proglašeni drugom najboljom vrstom tjestenine u svijetu

21.01.2026.

Gastronomski portal TasteAtlas proglasio je istarske fuže drugom najboljom vrstom tjestenine u svijetu za 2026. godinu. Riječ je o iznimnom uspjehu za hrvatsku gastronomiju, posebno kada se zna da su prošle godine bile na petom mjestu, što znači značajan

Strujni krug poziva taksiste i dostavne službe da iskoriste 45 milijuna eura poticaja za nova električna vozila

20.01.2026.

Strujni krug, krovna udruga za električnu mobilnost u Hrvatskoj, poziva taksiste, dostavne službe i car sharing operatere da iskoriste novi javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) za sufinanciranje nabave električnih vozila.

Objavljena nova prosječna plaća u Hrvatskoj

20.01.2026.

PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je za studeni prošle godine 1.498 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 9,7, a realno za 5,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (D

Prvi put više obrta nego d.o.o.-ova u Hrvatskoj

19.01.2026.

Broj obrta u Hrvatskoj u šest je godina porastao za više od 50 posto, a u 2025. otvoreno ih je više nego svih novih tvrtki zajedno

Lani je ključ u bravu stavilo 200 mljekara, proizvodimo samo 40 posto potrebnog mlijeka

19.01.2026.

Pad broja domaćih proizvođača mlijeka i dalje je konstanta. Prošle godine ključ u bravu svojih farmi stavilo je 200 mljekara, i to mahom manjih farmera, pa se broj proizvođača s njih 2800 smanjio na oko 2600, a što je pad za približno 10 posto.

Tag cloud

  1. 2814 članka imaju tag turizam
  2. 2667 članka imaju tag hrvatska
  3. 1785 članka imaju tag svijet
  4. 1465 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1985 članka imaju tag financije
  6. 1546 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1641 članka imaju tag izvoz
  8. 1315 članka imaju tag trgovina
  9. 1376 članka imaju tag ict
  10. 1231 članka imaju tag investicije
  11. 1311 članka imaju tag industrija
  12. 1071 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1067 članka imaju tag menadžment
  14. 1173 članka imaju tag EU
  15. 866 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 669 članka imaju tag opg
  17. 790 članka imaju tag maloprodaja
  18. 549 članka imaju tag poticaji
  19. 677 članka imaju tag tehnologija
  20. 708 članka imaju tag marketing
  21. 399 članka imaju tag potpore
  22. 458 članka imaju tag koronavirus
  23. 511 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 532 članka imaju tag porezi
  27. 487 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 495 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 434 članka imaju tag osijek
  30. 525 članka imaju tag obrazovanje
  31. 540 članka imaju tag krediti
  32. 439 članka imaju tag start up
  33. 507 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 424 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor