Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lip 2016

Zašto nijedna ozbiljnija marketinška agencija ne može bez account-menadžera?

Izvor: lider.media · Autor: Kata Pranić  

Zašto nijedna ozbiljnija marketinška agencija ne može bez account-menadžera?

Ne slažu se svi marketinški stručnjaci s time da se account-menadžeri vraćaju na scenu jer tvrde da s nje, unatoč ekonomskoj krizi koju je itekako osjetio i taj sektor, nikad nisu ni sišli. Ipak, svi se slažu u tome da je promjena uvjeta poslovanja, ponajprije napredak tehnologije, uvelike utjecala i na posao account-menadžera, ključnog poznavatelja i procjenitelja klijenata i njihova poslovanja. Tim menadžerima, danas nezaobilaznim članovima marketinškog agencijskog tima, to je donijelo još više obveza i odgovornosti.

Osim njih ponovno je aktualan ‘account-based’ (ABM) marketing, koji se najviše primjenjuje u lancu ‘business to business’ (B2B). Zahvaljujući novoj tehnologiji strategija B2B marketinga trenutačno ima mnogo veći potencijal nego prije. ABM se vraća na scenu inovativniji nego što je bio jer se marketing općenito promijenio: od tehnologije komunikacije do kampanja, sadržaja i publike.

Srce agencije Account-menadžer i ABM u neposrednoj su vezi, a prema riječima Asje Krstevski, direktorice korisničke službe Unex Grupe, account-menadžer srce je agencije. Glavni je u komunikaciji s klijentom s kojim je online, kojega poznaje u dušu i zna sve o njegovim brendovima, tržišnim udjelima, marketinškim planovima. Sudjeluje u strategijama komunikacije s klijentom i radi na ujedinjavanju svih odjela u marketinškoj agenciji kako bi uspješno realizirao projekte koje mu je zadao klijent.
– Rekla bih da account-menadžer nikad nije ni sišao sa scene, a kamoli da se vraća na velika vrata. Postojan je u svojoj profesiji i nije zvijezda u padu ili usponu, nego osoba nužna za uspješno funkcioniranje marketinške agencije i jedan od važnih suradnika u agenciji – kaže Krstevski.
Sanja Buterin, generalna direktorica agencije Carat Zagreb, tvrdi da u toj agenciji već dugo umjesto naziva account-menadžer upotrebljavaju ‘communication consultant’ jer je ‘konzultant’ mnogo prikladniji pojam kojim se objašnjava današnji način rada.
– Naši konzultanti danas imaju mnogo šire odgovornosti nego prije pet-šest godina. Osim stalne izgradnje odnosa s klijentima i poznavanja najnovijih trendova moraju jednako dobro poznavati offline i online marketing, razumjeti specifičnosti načina zakupa medija, npr. programatski, ali i odlično poznavati poslovanje klijenata – razumjeti tržišno okružje u kojem posluju, njihove najvažnije ciljeve i aktivnosti konkurencije. Tek tada mogu biti sigurni da će klijentima moći ponuditi strategiju koja će im pomoći u ostvarenju poslovnih ciljeva, a ne medijski plan za kampanju – kaže Buterin.

Kao Superman Caratov konzultant, ističe Buterin, treba moći istodobno učinkovito koordinirati sve druge specijalističke brendove koji posluju unutar Dentsu Aegis Networka (performansni marketing, mobilni marketing, ‘storytelling’, osmišljavanje sadržaja, istraživanje podataka…) da bi se klijentima osigurao jedan partner za kontakt koji će brifirati sve ostale timove te predstavljati klijentu završno, integrirano rješenje.
Lana Bedeković Rosandić, direktorica Alerta, tvrdi da je account-menadžer na neki način Superman jer rješava svakakve probleme: razumije klijentov biznis, ima široku sliku o njegovoj industriji, poznaje njegovu konkurenciju i aktivno sudjeluje u izradi strategije i taktika te njihovoj primjeni. Dobar account-menadžer razumije komunikacije, poznaje trendove i zna što funkcionira, a što ne, tvrdi Bedeković Rosandić. Odličan je predstavljač i komunikator i često je ključan za širenje agencijskog posla na postojećem klijentu i njegovo zadržavanje u agenciji, što je postalo sve teže.
– Neke su agencije u recesiji pokušale bez te važne funkcije, neke je, poput agencija koje su nastale iz dizajn-studija, nisu namjeravale ni uvesti, no ne može se bez account-menadžera – kaže Bedeković Rosandić. Prema njezinim riječima, vođenje projekata i njihova provedba velik su dio agencijskog posla pa account-menadžment, kojem je često teško razmišljati izvan rokova i popisa stavri koje se moraju napraviti, mora biti vješt u vođenju tima, kontroli proračuna te upravljanju vremenom. Popis potrebnih umijeća dug je, zbog čega je dobrog account-menadžera teško naći, tvrdi Bedeković Rosandić.

Otpisani izvršitelji naloga Zbog sve složenijega razvoja tržišta oglašavanja vrijeme u kojem su account-menadžeri bili najčešće samo izvršitelji naloga za zakup medija nepovratno je prošlo, ističe Buterin.
– Ponajprije mislimo na razvoj digitalnog oglašavanja, ali i sve veću dostupnost goleme količine podataka i uvida u ponašanje kupaca. Klijent sad od agencija treba mnogo više od čistog zakupa medija, treba mu partner koji će s njim razvijati dugoročne održive strategije – kaže Buterin, ističući važnost trajnog obrazovanja, od digitalnog marketinga preko prodajnih i prezentacijskih vještina do podatkovnog menadžmenta.
Sličnog je stajališta Bedeković Rosandić, koja osim stalne edukacije account-menadžera ističe važnost njegova temeljnog obrazovanja.
– Osim što mora dobro poznavati komunikacije, account-menadžer mora imati širok spektar znanja i interesa s različitih područja – kaže Bedeković Rosandić.

Rast prihoda Kad je riječ o novostima, prema Buterininim riječima, ni termin ABM nije ništa novo, ali s najnovijim dostignućima u tehnologiji ta taktika B2B marketinga sada dobiva mnogo veći prostor nego prije.
– U današnje doba koncepta ‘s manje učiniti više’ pravilno ciljanje i jasan fokus ključne su strategije upravljanja. Kad tomu dodamo mogućnost personaliziranja poruke, što je omogućeno novim tehnologijama, nije iznenađenje što se ABM vraća na scenu u novom, osvježenom obliku – kaže Buterin.
Ističe da učinkovit ABM za početak daje jasan ROI, povrat ukupnog uloženog kapitala, i viši stupanj iskorištenja resursa. Temeljitom analizom tržišta i položaja agencije na tržištu dolazi se do jasne slike koji su klijenti najvredniji i koje treba ciljati, zato više nema pucanja u prazno i gubitka energije pokušavajući biti ‘sve svakomu’.
– Uspješnost personaliziranih poruka možete konkretno izmjeriti i optimirati u stvarnom vremenu, to je divota digitalnog svijeta u kojem živimo. Naravno, konačni je rezultat uvijek povećanje prihoda – kaže Buterin.
I Krstevski naglašava da je ‘account-based’ marketing blizak, odnosno najzastupljeniji na B2B tržištu, kao i to da marketinške agencije dobivaju nove klijente i projekte, pogotovo najveće, u uglavnom na pozivnim ili javnim natječajima.

Znanje o potrošačima Sve te promjene koje se u posljednje vrijeme događaju u marketingu na svim razinama, od kampanja do sadržaja i publike, zapravo su posljedica razvoja novih tehnologija koje nude nove platforme i mogućnosti komunikacije. Krstevski ističe da je baza, iako ima promjena u oglašavanju, uvijek ista: poruka mora odgovarati potrebama, željama i vrijednostima potrošača.
– Ta se baza danas provlači mnogim komunikacijskim kanalima, online i offline, ali više nego ikada maksimalno se prilagođavajući tim istim kanalima onako kako to potrošač očekuje. Dodatno, ističu se neverbalne komponente oglašivačke poruke jer joj tako daju na važnosti i ističu je iz oglašivačke mase – kaže Krstevski.
Buterin tvrdi da će u novonastalim tehnološkim uvjetima medijske agencije postati ‘agencije za razumijevanje potrošača’.
– Stalan nastavak ulaganja u podatke, odnosno ‘big data’, i nove tehnologije omogućit će nam da najbolje razumijemo ne samo ponašanje potrošača nego i njihova stajališta, sustave vrijednosti i motivacije, dakle istodobno razumijevanje ‘kako’ i ‘zašto’. U svojoj agencijskoj mreži upravo razvijamo nove agencijske operativne sustave ili podatkovne laboratorije koji će ujediniti i sistematizirati tu golemu količinu raspoloživih i često nestrukturiranih podataka iz različitih izvora. Znanje o potrošačima koje ćemo tako prikupiti i analizirati bit će okosnica naše agencije napajajući sve aspekte strategija koje razvijamo za klijente, poruka koje prenosimo, sadržaja koje osmišljavamo te medijskih aktivacija koje predlažemo – kaže Buterin, ističući da je srž promjene marketinga u komunikaciji. Sve je brža, ciljana i vrlo, vrlo personalizirana. Oni koji ne uspiju u startu porukom pogoditi ‘u sridu’, neće imati mogućnost popravka.


Komentari članka

Vezani članci

Startup traži uhodanu tvrtku. Žele ju prepustiti svom AI direktoru

29.07.2026.

AI bi nadgledao područja poslovanja koja pokrivaju cijene, marketing, korisničku podršku, financije i operacije. Cilj je udvostručiti prihod preuzete tvrtke u samo šest mjeseci.

Nitko ne želi biti šef: Zašto generacija Z ne želi napredovati?

23.07.2026.

Za generaciju Z, uspjeh u karijeri više nije definiran napredovanjem, a mnogi daju prednost ravnoteži između poslovnog i privatnog života nad većom odgovornošću i duljim radnim vremenom.

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

21.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Ante Mandić: Od prodaje sati do prodaje sposobnosti

21.07.2026.

Klasična konzultantska ili IT-uslužna tvrtka mjeri se kroz iskoristivost konzultanata, broj naplativih ljudi, dnevnu cijenu, bench, bruto maržu, fluktuaciju i brzinu zapošljavanja. Te metrike pokazuju disciplinu isporuke i monetizaciju stručnog rada.

Kada korisnici otkriju da brend koristi AI, povjerenje pada 60 posto

08.07.2026.

Marketinški stručnjaci već nekoliko godina igraju se s AI-jem u svojim kampanjama, ali s AI-jem se treba oprezno igrati

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk