Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Tra 2019

Zašto su talijanski, španjolski i francuski proizvodi ‘vrjedniji’ od hrvatskih?

Izvor: lider.media · Autor: Željka Laslavić  

Zašto su talijanski, španjolski i francuski proizvodi ‘vrjedniji’ od hrvatskih?

Kad je riječ o strukturi proizvoda ili usluge, dodana je vrijednost ono što ste osmislili izvan standarda koje ti proizvodi ili usluge moraju sadržavati. Pritom inovacija ne mora biti invencija u klasičnom smislu riječi, dakle osmišljavanje nečega potpuno novoga – može biti i pronalaženje novih načina kako poboljšati postojeće. Svaka ta novost, dakako, može se lijepo naplatiti.

Već petnaest godina slušamo da hrvatski prehrambeni proizvodi nisu konkurentni na svjetskom tržištu jer ne nude dodanu vrijednost. Je li njemačko mlijeko kvalitetnije od hrvatskoga? Je li stvar u ambalaži i funkcionalnosti? Ili je, jednostavno, riječ o tome da nemamo dovoljno kvalitetnih prodavača koji će hodati po svijetu i pričati priču o proizvodu?

Prema riječima Zorana Šimunića, vlasnika tvrtke Naše klasje, najjači je trend u prehrambenom biznisu u cijelom svijetu mediteranski način prehrane (pa i u Iranu i Rusiji).

– Zbog geostrateškog položaja hrvatski proizvođači baštinici su prava da svoje proizvode nazivaju proizvodima mediteranske prehrane i prodaju ih kao takve. Međutim, kad se pojavljuju u izvozu, to uopće ne spominju. Istodobno Italija, Španjolska, Francuska velik dio nacionalnog imidža temelje upravo na tome i s lakoćom prodaju proizvode. Što je najbolje, u turizmu se prodajemo kao mediteransko odredište, ali ne i kad je riječ o našoj hrani. Taj potencijal u prodajnom smislu nismo iskoristili – smatra Šimunić.

Naveo je primjer prehrambenog sajma u Njemačkoj na kojem su Talijani prodavali kulen.

– Nije se točno tako zvao, ali to je bio taj proizvod. Prodavali su ga u kartonskoj ambalaži s dva komada: jedan se zvao Romeo i bio je ljuto-slan, a drugi, ljuto-slatki, nazvan je Julija. Dodali su vrijednost proizvodu izvukavši priču iz šesnaestog stoljeća. U tome se vidjela multidisciplinarnost. Upravo to nedostaje hrvatskoj prehrambenoj industriji – multidisciplinarni tim u kojem će biti stručnjaci za agronomiju, prehrambenu tehnologiju, marketing, vanjsku trgovinu, da zajedno stvore priču koja će se prodavati u svijetu. Prilika za stvaranje dodane vrijednosti u prehrambenoj industriji ima, pitanje je pristupa – tvrdi Šimunić.


Komentari članka

Vezani članci

Eksplodirao izvoz hrvatskih jaja. Doznali smo zašto i prijeti li nam zbog toga nestašica te rast cijena

23.04.2019.

Izvoz kokošjih jaja porastao je za gotovo 133 posto, s 900.000 eura u 2017. (13,6 milijuna jaja) na 2,1 milijun eura u 2018. (24,4 milijuna jaja). Glavni 'krivac' za taj bum je tvrtka Luneta u vlasništvu Dražena i Ivane Čurila, brata i sestre iz Ludbrega.

Dobrostojeće hrvatske kompanije ove godine ne štede na dividendama

23.04.2019.

Upravljačka tijela vodećih hrvatskih tvrtki ovih dana razmatraju odluke o podjeli prošlogodišnjih zarada. Ove godine 'jackpot' je namijenjen vlasnicima banaka, a tradicionalno bogate dividende očekuju dioničare hotelskih kompanija

Kina raste brže od prognoza, ali prije ozbiljnijeg oporavka mora riješiti još jedan ozbiljan problem

23.04.2019.

Skok u industrijskoj proizvodnji i domaćoj potrošnji početkom godine dobra je vijest za najveće azijsko gospodarstvo koje je u prvom kvartalu raslo po stopi od 6,4 posto, što daje dojam da državna poticajna politika daje rezultate, no dio ekonomista upozo

Hrvatska konačno u investicijskom razredu

22.04.2019.

Po procjenama RBA, nakon prošlogodišnjeg rasta BDP-a za 2,6 posto, ove bi godine rast trebao iznositi 2,5 posto.

Gotovo 600 tisuća stanovnika Hrvatske rođeno u inozemstvu: Evo gdje najviše

22.04.2019.

Stopa nezaposlenosti mladih do 29 godina najviša je među domaćim stanovništvom, a najmanja među mladima iz trećih zemalja.

Tag cloud

  1. 1885 članka imaju tag hrvatska
  2. 1905 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1210 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 989 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 818 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 914 članka imaju tag svijet
  11. 952 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 509 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija