Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Pro 2020

Zbog 150 krava Vlado Jurkas seli farmu, mljekaru pa i obiteljsku kuću

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Marinko Petković  

Zbog 150 krava Vlado Jurkas seli farmu, mljekaru pa i obiteljsku kuću

Osim susjeda koji su se žalili na smrad od krava, izmjenom GUP-a odnosno prostornog plana, nakon više od 40 godina, od legalne su, kaže, postali nelegalna farma. Vlado Jurkas sad je kupio zemljište u drugom selu.

Jedna od rijetkih mliječnih farmi koja je uspjela preživjeti na domaćem tržištu, OPG Jurkas iz sela Harmica u Općini Brdovec kod Zaprešića, planira preseliti farmu, mljekaru i u konačnici obiteljsku kuću te tako okončati dugogodišnji spor sa sumještanima, koji su se učestalo žalili na smrad.

Vlasnik Vlado Jurkas, otkriva nam da je kupio 54 hektara poljoprivrednog zemljišta od Plive u Savskom Marofu, koje je i prije obrađivao (ukupno 140 ha od čega je 18 ha državno) gdje će najprije preseliti farmu i mljekaru, a potom i obitelj, kad se za to steknu uvjeti, jer krave ne može ostaviti same. Dodaje da je nova lokacija, selo Drenje, na manje od dva kilometra od postojeće farme, ali i najmanje 500 metara od prve kuće u selu, odnosno tri puta udaljenija od najbližeg građevinskog objekta.

"No, i novi sumještani su se žalili, bojeći se neke mega farme o čemu nema govora, jer ne planiramo povećanje broja krava. Bilo je prozivanja na skupovima građana, koji imaju druge planove, kad su čuli tko je u njihovom selu kupio zemljište", ističe razočaran nakon svega što je prošao u posljednjih deset godina.

Skup kredit za zemljište od 11.000 eura po ha
Jurkasi danas imaju 150 grla od kojih je 75 krava u laktaciji i njihovi prostorni kapaciteti su popunjeni, pa u ljetnim mjesecima pune 700 litara jedan dan i 450 litara drugi dan za svježi kravlji sir. Nedavno su ušli u skupi kredit za novo zemljište, koje je koštalo 11.000 eura po ha, što znači da treba osigurati 5.500 eura mjesečno za ratu kredita, ali i 140.000 kuna za 16 zaposlenih u mljekari.

Obitelj je još 2001. godine otvorila poljoprivredni obrt zbog tova goveda, a 2006. godine su uvezli i svoje prvo matično stado od 35 simentalki iz Austrije. Od tada počinje njihova borba na domaćem mljekarskom tržištu, koje je doživjelo pravu kalvariju, jer je izgubilo više od 50.000 proizvođača u posljednjih 15 godina, napominje Jurkas. Drugim riječima, to je, kaže, prava slika našeg ruralnog razvoja jer je prodaja odnosno otkup mlijeka bio jedini novac koji je na naše selo dolazio desetljećima, svaki mjesec.

Međutim, izgleda da nema stočarske proizvodnje u kojoj sve teče glatko, jer je obitelj nailazila na brojne probleme. Osim susjeda koji su se žalili na smrad od krava, tu su i oni administrativni jer su izmjenom GUP-a odnosno prostornog plana, nakon više od 40 godina, od legalne, postali nelegalna farma.

Žrtve preuzetog zakona iz bivše države?
Prema njegovim riječima, problem je to koji se javlja u cijeloj Hrvatskoj jer ne mogu u građevinskoj zoni, što je sukladno odluci iz 1986. godine o urbanističkom planu, držati više od 15 grla. "Sve ove godine plaćamo danak tome zakonu preuzetom iz bivše države 1991. godine. On nas ostavlja i bez mogućnosti da sudjelujemo i na EU fondovima, koji su 'zatvoreni' za muzne krave, a ne možemo svi uzgajati voće i povrće", pojašnjava Jurkas.

Osim toga, uspjeli su se, dodaje, maknuti od nametanja niske otkupne cijene mlijeka od dvije mljekare, koje su ih dovele do ruba opstanka, te se prije pet godina okrenuti vlastitoj prodaji što opet zahtijeva još više rada, ali i ulaganja. Naime, na mljekomatima se ne može prodavati veća količina robe, a zahtijeva plaćanje najma, kao i transport i redovito održavanje uređaja. Članovi su zadruge "Proizvodi sela" i županijske udruge "Sirek" na čijim smotrama redovito nastupaju.

Počeli su sa sirom i vrhnjem, a proizvodnja mlijeka konstantno raste. "Osnova svega je stado krava, koje daju onoliko koliko im se čovjek posveti, a sve su potomci našeg matičnog stada", kaže Jurkas.

Slušaju želje kupaca i rade nagrađivane sireve
Temeljna prodaja im je na kućnom pragu, delikatesnim trgovinama te na tržnici u Španskom. Tamo imaju već pet godina mljekomat i vitrinu na kojoj je netko svaki dan osim ponedjeljka. Na taj način dolaze izravno u kontakt s potrošačima, što je po njima najbolji način prodaje. Osim svježeg i pasteriziranog mlijeka, proizvode škripavac i meki sir te više varijanti kuhanog sira sa začinima od vlasca, češnjaka, paprike, origana...

I ne planiraju stati, znaju da moraju kontinuirano uvoditi nove proizvode i nove okuse kako bi zadržali postojeće i privukli nove kupce. Jogurti su također popularni, pa su Jurkasovi razvili paletu ljetnih baziranih na voću, zimskih na začinima i standardnih okusa. Jurkas upozorava da smo ostali jedina zemlja u EU koja nije aktivirala mjeru odnosno propis koji se odnosi na domaće proizvode i nije obvezan prema Briselu, ali je dozvoljen, a odnosi se na udio domaćih proizvoda na policama trgovačkih lanaca.

"Neke razvijene zemlje su to zacrtale od 50 do čak 80 posto u korist domaćih proizvoda, a kod nas se uvoze tuđi robni viškovi po dampiškim cijenama, pa tako imamo 'mlijeko' po tri kune i 70 lipa u trgovačkim lancima dok na mljekomatu košta šest kuna", napominje i dodaje da se kod nas priča mnogo o kratkim lancima opskrbe, što su oni davno napravili kad su pobjegli od predaje mlijeka industriji 2011. godine. Tada su, napominje, imali samo 4 zaposlena, a isti broj goveda kao i sada.

Kamembero iz okolice Zaprešića
Katarina Jurkas je putovala u Francusku na obuku o izradi legendarnog camemberta. Išlo je 15 prozvođača iz Slovenije, te samo dvoje iz Hrvatske. Upoznali su vrhunske sireve s bijelim i plavim plijesnima, tvrde sireve tipa Cheddra, zaštićeni Saint-Nectaire, a on se može proizvoditi samo u uskom zemljopisnom pojasu od krava posebne pasmine. No, krave moraju određeni dio godine biti na ispaši, a mužnja se ne smije izvoditi robotom. Mlijeko se nakon mužnje ne hladi nego odmah ide u obradu, proizvođači imaju zajedničke zrionice samo za određenu vrstu sira i od tamo povlače trećinu svog sira.


Komentari članka

Vezani članci

Litra maslinovog ulja za 1000 kuna i sve prodano unaprijed

22.04.2021.

Želio sam napraviti nešto novo, proizvode koji bi mi dali prednost na tržištu i tako sam tragajući za novitetima u maslinarstvu naišao na informaciju da na talijanskom tržištu maslinovog ulja 10 do15 posto proizvodnje čini tzv, denocciolato odnosno maslin

Programom potpore za unaprjeđenje uzgoja ovaca i koza osigurano 2,5 milijuna kuna

21.04.2021.

Kada je riječ o muškim grlima, odnosno uzgojno valjani ovnovi i jarčevi, prihvatljivi su oni koji su testirani i pozitivno ocijenjeni na vlastiti rast i razvoj, sudjeluju u provedbi uzgojnog programa određene pasmine, a što se dokazuje tako da su grla upi

Povećan je broj goveda i svinja

20.04.2021.

U Hrvatskoj je u prošloj godini broj goveda povećan za 0,7 posto u odnosu prema prethodnoj godini, svinja za 1,1 posto, a broj muznih krava smanjen je za 15,4 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prošle je godine tako bilo 423 tisuće gov

Lampe iz Zaboka obasjavaju svjetske znamenitosti: Krase palube kruzera i daju svjetlo vrhunskim hotelima

19.04.2021.

“Svaki proizvođač zna da, koliko god je teško, stvaranje je radost i ništa čovjeka ne veseli kao kad vidi plod svoga rada. Zato vjerujem da će uz sve teškoće ljudi u stvaranju naći radost”, optmistično zaključuje direktorica zagorske Dekor tvornice rasvje

Uhodana prodaja preko interneta OPG-u Lučić omogućila opstanak i širenje posla

19.04.2021.

Supružnici Lučić s Hvara, koji proizvode čak 18 vrsta eteričnih ulja i različite proizvode od lavande, pandemiju su iskoristili za razvoj posla i otvorili modernu destileriju, laboratorij i suvenirnicu.

Tag cloud

  1. 2103 članka imaju tag hrvatska
  2. 2183 članka imaju tag turizam
  3. 1380 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1181 članka imaju tag svijet
  6. 888 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1114 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1017 članka imaju tag ict
  11. 902 članka imaju tag investicije
  12. 1033 članka imaju tag EU
  13. 726 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 934 članka imaju tag industrija
  15. 813 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 415 članka imaju tag koronavirus
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 425 članka imaju tag poticaji
  20. 587 članka imaju tag marketing
  21. 514 članka imaju tag krediti
  22. 533 članka imaju tag tehnologija
  23. 385 članka imaju tag opg
  24. 431 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 389 članka imaju tag eu fondovi
  26. 384 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 304 članka imaju tag potpore
  28. 453 članka imaju tag obrazovanje
  29. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 406 članka imaju tag porezi
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 391 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 396 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici