Žetva medalja Vinarije Katunar - u samo godinu dana osvojili ih čak 15

Jedan od prvih privatnih vinara u Hrvatskoj, Anton Katunar iz Vrbnika s Krka, imao je ove godine pravu žetvu medalja, te je naš povod za odlazak na otok bilo čak 15 priznanja s domaćih i svjetskih ocjenjivanja.

Otac i sin Anton i Toni Katunar ugostili su 30-ak uzvanika iz Hrvatske, Austrije i Srbije te im predstavili nagrađena vina popraćenim jelima Saše Pribičevića, chefa lošinjskog hotela Bellevue.

"Naša obiteljska vinogradarska i vinarska povijest je jako duga, a već 1992. godine sam dobio prvu zlatnu medalju za žlahtinu. Izdvojio bih i Decanter od prošle godine za drugi najbolji plavac mali ikada, koji je ocijenjen sa čak 93 boda", kazao je uvodno vlasnik vrbničke vinarije Katunar Winery Estate, Anton Katunar.

45. paralela je "kriva" za sve
Počelo je na strmom kamenom položaju Šupele u Dragi Bašćanskoj, gdje je Anton prije 13 godina uspio spojiti oko 1.000 malih parcela i pretvoriti ih u 30 hektara prekrasnog vinograda zasađenog autohtonim sortama žlahtinom, sansigotom, debejanom i kameninom, internacionalnim syrahom, merlotom, cabernet sauvignonom i grenacheom te dalmatinskim vinskim ponosom plavcem malim. To je najsjeverniji nasad najznačajnije hrvatske crne sorte s kojeg vina izlaze na tržište, a osvojene medalje dokazuju kako se plavac mali tamo jako dobro udomaćio.

Katunar drži da to može zahvaliti poznatoj vinskoj 45. paraleli, koja prolazi kroz najbolje vinogradarske položaje Francuske do našeg Krka, ali i Kutjeva. Vinograd na položaju Šupele, koji ima i zaseban brend vina, ukopan je u pola brda, za što je trebalo samljeti stotine tona kamena i dovesti vodu koja život znači. "Jer škrta zemlja traži, ali daje puno toga ako joj se posvetite", čulo se prilikom obilaska terena za vrijeme jake bure. No, sorta se lako prepoznaje u mirisu i okusu vina iz odlične berbe 2017., a od južnodalmatinskih plavaca, koji imaju puno toga dobroga, razlikuje se prvenstveno elegancijom.

Veliki je potencijal iskazalo i vino iz 2020. izvađeno iz bačve, kojem samo vrijeme nedostaje da dosegne uglađenost tri godine starijeg ''brata''.

Žlahtina Santa Lucija
Osim što je prvi sadio plavac na Krku, prvi je vinom od grožđa s položaja Šupele pokazao da i žlahtina ne mora biti samo jednogodišnje vino. Žlahtina Santa Lucija 2021. još je, naravno, mutna. Ima karakteristične voćne arome i tipičan ugodno gorak okus i dojmljivu punoću koju vina s trsova posađenih u plodnoj zemlji Vrbničkog polja, koje daje prinose od čak tri kilograma grožđa pod trsu, ne mogu postići. Radi se o 80 ha vinograda. No, tajna vinograda u brdu, preko puta crkvice po kojem je i vino dobilo ime, je u svježini, koja se manifestira u voćnosti vina.

"A njegovi tanini ne stežu grlo, jer je između dana i noći razlika temperature i po 15 stupnjeva", otkrio je Katunar.

Obvezna stanica na putu od vinograda do vinarije je crkvica Svete Lucije u kojoj je pronađena znamenita Bašćanska ploča, jedan je od najdragocjenijih hrvatskih spomenika, najdulji i podacima najbogatiji među najstarijim hrvatskim natpisima, nastao oko 1100. godine. Naime, prvi put se navodi na hrvatskom jeziku, pisanom uglatom glagoljicom, riječ "hrvatski" koje se veže uz ime kralja Zvonimira.

Katunar ističe da je legendarnoj bakarskoj "vodici", koju je punilo danas nepostojeće Istravino, prethodila bašćanska i vrbnička vodica.

Prva etiketa žlahtine iz 1922. godine
Katunar je jako ponosan na bogatu vinogradarsku i vinarsku povijest Krka, jer se vinova loza nalazi uklesana i na Bašćanskoj ploči. On je i strastveni kolekcionar prvih vinskih etiketa, koja za žlahtinu seže u davnu 1922. godinu, a rado ističe bogatu povijest vinarstva na otoku, koja seže i u Rimsko doba. Ova vinarija njeguje i običaj da se za svetog Martina, kako bi ga obilježili, slika vinom, čija se sorta onda i navodi na slikama, koje su postale zaštitni znak ove vinarije.

Toni Katunar se uzda u macerate i vino iz amfore od 600 litara. Naime, čuli smo da je amfora "skup sport", ali da valja ulagati u nešto što vinu daje posve 'novu dimenziju', što potvrđuju i vina Amfora.

O vinima Katunar i njihovu sljubljivanju s hranom puno su lijepih riječi imali sommelieri Josip Orišković, aktualni hrvatski sommelierski viceprvak, Tomo Jakopović iz zagrebačkog Vinskog kluba, Emil Perdec iz Plave Lagune, Karin Rupela Perdec iz rovinjske Ville Dobravac, te enologinja Ivanka Rosati, koja je u ovoj vinariji devet godina.

Odličan su dojam ostavile macerirane žlahtine Festivum i Amfora, monosortni sansigot, što je stari naziv Cresa, Kurykta Riserva 2017. od sansigota i debejana uz malo kamenine kao i Kurykta Supele 2018., mješavina šest crnih sorata iz magnum boce. Ta su vina bila među najboljima na rujanskom ocjenjivanju hrvatskih kupaža Red Blend u Zagrebu.