Žetva pšenice za desetak dana, cijena od 1,5 do 2 kune

Neće uzimati novac iz banaka da bi pšenicu platili iznad tržišne cijene. Ako cijena bude previsoka, preuzet će samo pšenicu od gospodarstava kojima su jesenas kreditirali sjetvu. To je stav Božidara Gorupa, vlasnika tvrtke Gorup iz Zaboka koja je nakon Agrokora najveći otkupljivač i izvoznik pšenice. Tržišna cijena za Gorupa je ona koja se postiže na francuskoj burzi Matif umanjena za troškove transporta, odnosno oko 230 eura za tonu. S tom projekcijom kilogram pšenice pripravan je platiti 1,5 kunu. Gorup ocjenjuje da će Hrvatska iz ove žetve imati pšenicu za vlastite potrebe, a aktualni trendovi na širem prostoru, ističe, za iduće mjesece signaliziraju čak pad cijena.

Mato Brlošić, predsjednik Odbora za ratarstvo Poljoprivredne komore, skeptičan je glede prinosa no pravo stanje znat će se za desetak dana kada Slavonija kreće u žetvu. Podsjeća da je pod pšenicom tek 135.000 hektara dok je lani bilo 168.000, a godinu prije 180.000. S obzirom na nepovoljne klimatske uvjete, prinos bi po hektaru mogao biti ispod četiri tone, ukupno oko 540.000 tona što je na granici samodostatnosti. "Nadam se da ministar Čobanković u takvim okolnostima neće zabraniti izvoz. Učini li to utjecat će negativno na tržište", iznosi Brlošić. Kilogram pšenice, kaže, ne smije biti ispod 1,5 kunu. Ratari se nadaju cijeni od dvije kune i to bi, smatra, trebao biti minimum ukoliko prinos po hektaru padne ispod četiri tone. Ministru poljoprivrede zamjera što još ne funkcionira skladišnica. Licencirano je tek 10% kapaciteta silosa pa ni ove godine neće proraditi burza po čemu je Hrvatska iznimka u regiji. Banke ne priznaju skladištenje u nelicenciranim silosima što ratarima poskupljuje kredite. "U Srbiji su to izvrsno razradili, kamate na kredite uz zalog pšenice tamo su tri posto i nemaju valutne klauzule. Hrvatski ratari za kamate daju 10% i dvoje hoće li se ponoviti Đakovština gdje su seljaci ostali bez pšenice," opominje.Čobanković žetvu čeka s optimizmom, uvjeren je da će biti dobra. Tržište će odrediti cijenu, a ona je na svjetskim burzama oko 200 eura. Nešto je niža od aktualne kod nas no, zadovoljavajuća je, ocjenjuje ministar. Za skladišnicu su, podsjeća, još prije dvije godine razrađeni svi detalji.

"Nažalost, naši poljoprivrednici nikako da shvate da su poduzetnici koji sami moraju donositi odluke", kaže Čobanković i dodaje kako nije nezadovoljan dosadašnjim rezultatom. Certifikat ima sedam silosa za 120.000 tona. "Ništa se ne postiže preko noći, ima najava za još certifikata no i s tim kapacitetima lani je bilo više kapaciteta u silosima nego zainteresiranih ratara", kaže on.