Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Svi 2015

11 nenormalnih poslovnih poteza zbog kojih je Nike najjači brend ikad

Izvor: www.telegram.hr · Autor: Sanja Simić  

11 nenormalnih poslovnih poteza zbog kojih je Nike najjači brend ikad

Nike ove godine slavi 50 godina. Pola stoljeća takvog kulturnog utjecaja većina kompanija može samo sanjati. Osnivači Nikea Bill Bowerman i Phil Knight geniji su koji su shvatili da obična tenisica kad se stavi u društveni i kulturni kontekst američkih urbanih naselja ima nevjerojatnu simboličku snagu i preko toga su ušli u svaki zakutak američke i globalne svijesti.

Nike je gotovo 40 godina uspio ostati relevantan kao simbol kontre, grada i atletskog karaktera. Praktički su izmislili suvremenu američku kulturu fitnesa i proširili je svijetom.

Nikeova kultura tijela temelji se na narcisoidnoj mješavini taštine, samozadovoljstva i samoglorifikacije njihovih poklonika. Generacije marketinških stručnjaka crpile su energiju iz tog specifičnog mentaliteta i zdravo atletsko tijelo pretvarali u statusni simbol, ponekad i u politički stav.

Nike je izrastao u hegemona na tržištu sportske opreme, koji sa 60 posto udjela i godišnjim prihodom od 7,5 milijardi dolara “poboljšava živote ljudi kroz sport.” No to sve znamo. Britanski lanac teretana My Fitness boutique povodom 50. obljetnice Nikea objavio je infografiku s manje poznatim činjenicama o Nikeu koja pokazuje da nikad ništa oko te firme nije bilo normalno i da je vjerojatno upravo to odredilo njezin današnji utjecaj. Pogledajmo.

1. Počeli su kao Blue Ribbon Sports i prodavali Asics
Nike je počeo kao mala privatna tvrtka Blue Ribbon Sports. Počeli su raditi 1964. u Portlandu, kao distributeri japanskih tenisica Onitsuka Tiger, danas poznatih po manje čarobnom imenu Asics. Kompanija je preimenovana u Nike 1971.

2. Nike je nastao na atletskoj stazi u Oregonu
Bill Bowerman bio je atletski trener na Sveučilištu u Oregonu. Među srednjeprugašima koje je trenirao bio je student Phil Knight. Njih su dvojica osnovali Nike. Bowerman je bio tehnološki genij iza njihovih tenisica a Knight je trčanje puno uspješnije zamijenio biznisom.

3. Ime mu je dao njegov prvi zaposlenik
Phil Knight firmu je htio nazvati “Dimension 6.” Srećom, pobijedila je ideja njihova prvog zaposlenika Jeffa Johnsona koji je bio fan grčke mitologije. Nike (čita se “najki”) je uzeto iz imena grčke boginje pobjede Atene Nike.

4. Prve tenisice napravili su u tosteru za vafle
Dok je sa suprugom 1971. pekao vafle za doručak, Bowermanu je sinula genijalna ideja: ako potplate od kaučuka stavi u toster, kockaste izbočine trkačima će omogućiti bolje prijanjanje tenisica uz stazu. Prva “Nike vafl tenisica” patentirana je 1974.

5. Carolyn Davidson dizajnirala se Swoosh za 35$
Nikeov swoosh logo dizajnirala se studentica s Portlandskog sveučilišta Carolyn Davidson za 35 dolara. Knight i Bowerman kasnije su joj dali dionice koje danas vrijede oko 650.000 dolara.

6. ‘Just Do It’ su zadnje riječi serijskog ubojice
Megauspješni slogan “Just Do It” nadahnut je crnom kronikom. Marketingaš koji ga je smislio u novinama poput milijuna Amerikanaca pratio suđenje serijskom ubojici Garyju Gilmoreu. Kao prvi osuđenik na smrt nakon 10-godišnjeg moratorija na smrtnu kaznu u Americi, Gilmore je 1977. pred streljačkim vodom rekao “just do it”. Ta je činjenica otkrivena 2009. u dokumentarcu “Art&Copy.”

7. U prvoj kampanji “Just Do It” trči Walt Stack (80)
Prva kampanja “Just Do It” lansirana je 1988. U reklamama je 80-godišnja atletičarska legenda Walt Stack trčao preko mosta Golden Gate.

8. Nitko dosad nije nadmašio Jordanov ugovor
Iako službeno ne igra 2003., Michael Jordan još uvijek zrađuje 60 milijuna dolara godišnje od reklamiranja Nikea. Kompanija do danas ni sa jednim sportašem nije sklopila veći ugovor.

9. Prvi sponzorski ugovor dobio je Ilie Nastase
Rumunjski tenisač Ilie Nastase prvi je potpisao sponzorski ugovor s Nikeom 1972. godine. Nastase je bio talentiran ali divlji igrač. Teniska federacija više ga je puta kažnajvala, suspendirala i diskvalificirala zbog ispada i to je bitno utjecalo na Nikeov buntovnički imidž.

10. Prvi su stavili pjesmu Beatlesa u TV reklamu
Nikeova reklama za Air Max tenisice iz 1987. prva je u kojoj je korištena neka pjesma Beatlesa. Odabrali su “Revolution”.

11. Najveća Nike trgovina na svijetu je – u Londonu
Iako je postao velika američka ikona, Nike svoju najveću trgovinu nije otvorio u SAD-u već u Oxford Streetu u Londonu. Bio je to strateški potez u globalizaciji biznisa. Gradnja trokatne trgovine od 40.000 kvadrata stajala je 10.5 milijuna funta a grada je dizajnirana kao gradski trg.


Komentari članka

Vezani članci

Sumrak stoljetnog simbola švedske industrije

03.11.2026.

Volvo Cars je u samo godinu dana iz operativne dobiti od oko 600 milijuna eura otišao u gubitak od 500 milijuna eura, a prihodi su mu pali gotovo četvrtinu, s otprilike osam na samo šest milijardi eura. Prodaja je u trećem kvartalu potonula 10,7 posto na

Anthropic službeno predao zahtjev za IPO, ciljaju valuaciju od dva bilijuna dolara

28.10.2026.

Kompanija koja stoji iz AI alata Claude predala je zahtjev SEC-u za izlazak dionica na burzu Nasdaq, najavljujući potencijalno najveći IPO u povijesti u kojem želi prikupiti 100 milijardi dolara

Bit će teže doći do kineskih vozila: Uvodi se ozbiljno ograničenje u Europskoj uniji?!

13.10.2026.

Nakon dugog razdoblja intenzivnih pregovora između Kine i Europske unije, strane su navodno postigle dogovor o modelu koji će usporiti naglo kinesko širenje. Informacija potječe iz povjerljivog dokumenta u koji je Bloomberg imao uvid.

Devet od deset tvrtki u velikim europskim gospodarstvima čeka novac

07.10.2026.

Kašnjenja u plaćanju pogađaju 89 posto anketiranih tvrtki u Francuskoj i UK-u te 82 posto u Njemačkoj. Najranjivija su mala poduzeća

Google u Finskoj ulaže 13 milijardi eura u razvoj podatkovnih centara i zelene energije

14.09.2026.

Investicija najavljena u Finskoj najveće je pojedinačno ulaganje Googlea u Europi dosad, a osnovni su ciljevi širenje digitalne infrastrukture na ekološki način i poticanje gospodarskog rasta

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk