15 lokacija za marine

Unatoč generalnom padu turističke potrošnje i posjećenosti ove predsezone, poznavatelji branše očekuju kako segment nautičkog turizma ne bi trebao osjetiti udar recesije. No, s obzirom na osjetno veći broj uplovljavanja duljih plovila, tzv. mega jahti u Jadran, već nekoliko sezona osjeća se nedostatak kvalitetnih priveznih mjesta, ali i prateće infrastrukture u marinama.

U doba kada se najveći broj sadašnjih vezova gradio, dominirala su plovila prosječne duljine 12,5 metara, pa su tome prilagođena i privezna mjesta u marinama. No, sada, da bi se privezala jedna mega jahta – ona u marini zauzme primjerice tri ili četiri privezna mjesta.

Državni tajnik za more Branko Bačić, koji će za sada i dalje obavljati ovu funkciju, kada je riječ o razvoju nautičkog turizma u Hrvatskoj, ističe da se u narednih 10 godina u Hrvatskoj treba realizirati izgradnja novih 5 tisuća vezova u postojećim lukama, 5 tisuća vezova na novim lokacijama uravnoteženo raspoređenim duž hrvatske obale i otoka i 5 tisuća mjesta za smještaj plovila na kopnu.

Širenje kapaciteta predviđeno je i Strategijom razvoja nautičkog turizma, koja predlaže umjereni scenarij izgradnje novih priveznih kapaciteta za nautička plovila.

Očekivani prihod – 15 milijardi kuna

»Izgradnjom 15.000 novih vezova, odnosno izgradnjom najmanje 15 potencijalnih novih lokacija kroz sljedećih deset godina, sukladno projekciji rasta prometa u nautičkom turizmu, kao i stopi rasta prihoda, ukupan prihod od nautičkog turizma očekuje se u iznosu od oko 15 milijardi kuna« objašnjava Bačić maksimu „3x15.000.« Među 15 potencijalnih novih lokacija u kojima bi se gradile marine ili pak proširivali kapaciteti u postojećim nautičkim lukama iz ministarstva navode Rovinj, Pulu (Sv. Katarina), Rijeku (Porto Baroš), Novalju, Pakoštane, Zadar, Šibenik (Mandalina), Dugi Rat, Split (Žnjan), Marina, Vis, Dubrovnik (Gruž ), Slano, Orebić i Vela Luku.

Procjenjuje se da na hrvatskoj obali trenutno postoji oko 35.000 vezova; 21.020 nautičkih i »suhih« vezova, oko 8500 vezova u sportskim lučicama u moru, dok unutar luka otvorenih za javni promet ima dodatnih oko 5000 vezova koji mogu prihvatiti nautička plovila.

Izvansezonske usluge

Osim s povećanjem potrošnje nautičara, Bačić smatra da kategorije mega jahti otvaraju i mogućnosti uključivanja RH na tržište usluga izvansezonskog priveza, te remonta i obnove mega jahti, za što je opet potrebno osposobiti brodoremontne i privezne kapacitete.

Na opasku kako je kroz godine iskazivan brojan interes privatnih investitora za gradnjom marina, Bačić odgovara da i dalje, usprkos recesiji, postoji veliki interes investitora za gradnju luka nautičkog turizma, i to upravo na lokacijama blizu zračnih luka.

»Strategija je pokazala da se nautičari izgradnjom autoceste 'sele na jug'«, naglašava Bačić.

Ističe kako su postojeće marine u pripremi sezone investirale u proširenje priveznih kapaciteta, odnosno u kvalitetu i ponudu. No, dodaje također i da je izgradnja novih luka povezana s donošenjem dokumenata prostornog uređenja, te su trenutno takvi u pripremi za Skardin i Podsolarsko.

Zaključno, Bačić smatra da unatoč dosadašnjim razvojnim dostignućima, nautički turizam kvalitetom u mnogim elementima ponude nije dosegao razinu vrijednosti prirodnog i povijesnog nasljeđa, kao ni prostorne mogućnosti razvoja.

»Hrvatski nautički turizam još nije iskoristio sve svoje razvojne potencijale«, kaže Bačić.

Vinjete i čarter flota

Od 55.180 izdanih vinjeta inozemnim plovilima lani državni je proračun prihodovao 39,87 milijuna kuna, dok je na stranim plovilima u 2008. boravilo 280.560 nautičara. Maksimalni iznos po vinjeti limitiran je na maksimalnih 1750 kuna. Broj čarter tvrtki je u 2007. iznosio 928, dok je u 2008. porastao na 1120. Čarter flota brojala je lani 3.800 plovila, broj čarteraša popeo se na 318.287, među kojima je 87 posto bilo inozemnih nautičara. Od uvođenja mjera za suzbijanje »crnog čartera« 2005. do 2008. oduzeto je ukupno 19 jahti, a 17 ih je prodano. Jedna je u postupku prodaje, dok je jedna vraćena vlasniku.

Nautičar dnevno troši 47 posto više od ostalih turista

Prema podacima istraživanja Tomas nautika 2007. dostavljenim iz Ministarstva, nautičari u Hrvatskoj prosječno borave 14 dana. Prosječna dnevna potrošnja nautičara iznosila je 100 €; na unajmljenim plovnim objektima 171 €, a na vlastitim 78 €, dok je prosječna dnevna potrošnja ostalih turista u 2007. iznosila 55 €, iz čega proizlazi da je potrošnja nautičara 47posto veća od ostalih turista. U 2007. od 595.802 nautičara uprihođeno je 834 milijuna €. Nautički turizam u ukupnom prihodu od turizma sudjeluje s više od 10 posto.

Prihvat mega jahti

»Projektirana duljina vezova u većini hrvatskih marina od 12, 5 metara trenutačno udovoljava prosječnim potrebama za vezove individualnih nautičara, ali otvaranjem RH prema mega jahtama, kojih se broj osjetno povećava, osjeća se nedostatak vezova za tu kategoriju« objašnjava Bačić, dodajući da s mogućnošću prihvata mega jahti raspolaže samo nekoliko domaćih marina. No, i u njima je osjetan problem neodgovarajućeg kapaciteta elektro-priključaka, pa je nužno uvažiti trend uplovljavanja mega jahti prilikom planiranja izgradnje budućih priveznih kapaciteta.