300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa povećalo svoju upravljačku moć za nevjerojatnih 50 posto

Iako se ne može reći da smo u posljednjih 17 godina, koliko Lider objavljuje listu 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa, svjedočili nekim većim pomacima u njihovoj zastupljenosti na upravljačkim pozicijama, ove se godine na svjetskoj razini dogodio jedan ozbiljan korak koji bi ženama mogao malo šire otvoriti vrata i pružiti priliku za veću rodnu ravnopravnost.

Nedavno je, nakon deset godina, od kad je prvi put predložena, usvojena Direktiva o ženama u upravnim odborima, čiji je cilj uvesti transparentno zapošljavanje u uvrštenim trgovačkim društvima na europskim burzama, kako bi do 30. lipnja 2026. najmanje 40 posto neizvršnih direktorskih mjesta ili 33 posto svih direktorskih mjesta zauzimale žene.

U 2021. godini žene su činile samo 30,6 posto članova upravnih odbora najvećih trgovačkih društava uvrštenih na burzu u EU-u, a manje od 10 posto najvećih imalo je predsjednicu upravnog odbora ili izvršnu direktoricu.

Zabrinjavajuće je to što se na globalnoj razini omjer žena koje napreduju na liderske pozicije smanjuje, a pad se posebno osjeti nakon pandemije.

U četvrtak se u zagrebačkoj Laubi održava 12. po redu Liderova konferencija Žene u biznisu, na kojoj će predvodnice poslovnih i društvenih promjena govoriti i o tome kako povećati broj žena na upravljačkim pozicijama. Ususret konferenciji Lider svake godine, u suradnji s tvrtkom Dun& Bradstreet objavljuje listu 300 najmoćnijih predsjednica i članica uprava te članica nadzornih odbora prema njihovoj upravljačkoj moći, odnosno ostvarenim prihodima kompanija koje vode za prethodnu godinu. Uz tu listu objavljujemo i listu 10 najmoćnijih, na kojoj prihodi nisu jedini kriterij već im se dodaju i neki ‘mekši‘ kriteriji koji uključuju njihov doprinos, kako vlastitim poslovnim sustavima, tako i ukupnom gospodarstvu.

Upravljačka moć 300 žena zaposlenih na čelnim pozicijama u 167 kompanija u Hrvatskoj ove godine iznosi 47,4 milijarde eura, što je povećanje od nevjerojatnih 50 posto (za 15,8 milijardi eura) i rekord od kada postoji Liderova lista. No za takav impozantan skok postoje objektivni razlozi koji nisu isključivo rezultat boljih poslovnih rezultata.

Naime, lani se upravljačka moć računala prema prihodima iz 2020. godine, koja je bila godina korone, kada je zub pandemije nagrizao, kako ukupno gospodarstvo, tako i upravljačku moć žena, dok je ovogodišnja lista fokusirana na prihode iz 2021, koja je u mnogočemu izgledala puno bolje. Uz to, ove godine, za razliku od lani, imamo više konsolidiranih rezultata, primjerice u Enna grupi, Agram koncernu, C.I.O.S-u itd.

Novost je i to da smo na listu 300 najmoćnijih ove godine uvrstili i menadžerice zaposlene u javnom sektoru i državnim institucijama, čija je upravljačka moć koju nismo do sada uvrštavali na listu oko 400 milijuna eura (pet ih je na čelu državnih ustanova i jedna na čelu neprofitne udruge). Bez njih, po dosadašnjoj praksi, upravljačka moć bila bi manja za oko 200 milijuna eura. Kad sve to zbrojimo dolazimo do razlike od otprilike šest milijardi eura, tako da bi procjena stvarnog rasta upravljačke moći bila zapravo oko 30 posto, odnosno na razini 2018. godine, kada je upravljačka 300 najmoćnijih prema rezultatima poslovanja iz 2017. iznosila 41,5 milijardi eura.

Pridodamo li tome i inflaciju s grubom procjenom od pet posto koja je dodatno ‘napumpala‘ upravljačku moć, dolazimo do neke realne brojke rasta od 25 posto, što je i dalje odličan rezultat, ako uzmemo u obzir da je lani upravljačka moć žena pala za 6,5 posto u odnosu na 2020. godinu, kada su se zbrajali rezultati iz 2019.

Ono što također utječe na upravljačku moć jesu i kadrovske promijene u kompanijama, a ove ih godine na ženskoj sceni uistinu nije nedostajalo.

Tko je sve na listi 300 najmoćnijih žena u Hrvatskoj u 2022. i što o svom rukovodstvu i izazovima u idućoj godini kaže 10 najmoćnijih, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.