AI agenti već rade u hrvatskim tvrtkama, ali pravila kasne

Nijedan poslovni problem ni poslovna tema danas ne mogu zaobići glavno pitanje: gdje se pojedina tvrtka nalazi – ili je zastala – u primjeni umjetne inteligencije?

McKinseyeva analiza, koju je na Liderovom Danu velikih planova predstavio Balázs Czímer, voditelj projekata QuantumBlack AI-ja u srednjoj Europi, pokazuje da Hrvatska, barem u usporedbi sa srednjoeuropskom regijom, stoji solidno. Prema podacima iz njegove prezentacije, AI među pojedincima u regiji primjenjuje prosječno 25 posto ljudi, a među kompanijama njih 13 posto. Hrvatska je s udjelom od 15 posto iznad regionalnog prosjeka.

HUP-ove analize pokazuju pak da je AI prešao iz faze eksperimentiranja u fazu šire poslovne primjene. Prema Drugom nacionalnom B2B AI barometru, provedenom na 781 poduzeću, umjetnu inteligenciju danas koristi 62 posto poduzeća, u odnosu na 45 posto prije godinu dana.

Još je važnije gdje se AI počinje primjenjivati. HUP-ovo istraživanje pokazuje da više nije riječ samo o pisanju sadržaja, marketingu ili pojedinačnim zaposlenicima koji se koriste generativnim alatima. Kod poduzeća koja imaju, razvijaju ili planiraju vlastita ili prilagođena AI rješenja vidljivo je širenje prema poslovnim procesima: organizaciji poslovnih i administrativnih procesa, upravljanju dokumentima, financijama i kontrolingu te proizvodnim i operativnim procesima. Primjerice, udio primjene u proizvodnim i operativnim procesima udvostručio se, s 18 na 36 posto.
Korištenje AI-ja raste brže od pravila
– Tvrtke pritom sve jasnije prepoznaju i poslovnu vrijednost: 64 posto ističe automatizaciju rutinskih zadataka, a 61 posto povećanje učinkovitosti. Ali postoji i druga strana priče koja je, rekla bih, još zanimljivija. Primjena AI-ja raste brže od formalnih mehanizama upravljanja njegovom primjenom. AI koristi 62 posto poduzeća, ali samo 16 posto ima ili izrađuje AI strategiju, 13 posto ima osobu ili tim koji nadzire njegov razvoj i uporabu, a 44 posto još nema posebne mjere zaštite osjetljivih podataka pri korištenju AI alata – upozorava Jasminka Martinović, direktorica HUP-ICT Udruge.

Te rezultate treba promatrati i u kontekstu strukture hrvatskoga gospodarstva. Prema najnovijem OECD-ovu pregledu, mala i srednja poduzeća čine 99,8 posto hrvatskih poduzeća, a među njima izrazito dominiraju mikropoduzeća, koja čine 92,6 posto svih poduzeća.

– Od njih ne možemo očekivati iste organizacijske strukture, zasebne AI timove i formalne strategije kakve imaju velike kompanije. To, međutim, ne znači da im nisu potrebna jasna pravila korištenja AI-ja, odgovornost za njegovu primjenu, zaštita podataka i razvoj kompetencija zaposlenika. Naprotiv, izazov je pronaći modele koji će biti jednostavni i primjenjivi i za mala poduzeća, bez stvaranja dodatne administracije – poručuje Martinović.

Dodaje da više ne postavljamo pitanje koriste li hrvatske tvrtke AI, nego koliko ga dobro primjenjuju i stvaraju li njime poslovnu vrijednost.
Tminus10: AI agenti preuzeli su administrativne poslove
Odgovor na to pitanje nude tvrtke koje su umjetnu inteligenciju već ugradile u poslovne procese. Tminus10 Tomislava Makara primjer je kompanije koja je od početka digitalizirana.