Ako radiš pet dana, gledaju te čudno. Ova država ima najkraći radni tjedan, a u vrhu su po bogatstvu i sreći djece

Prosječni tjedni fond u Nizozemskoj iznosi tek 32,1 sat, što je najkraće u EU. Usprkos tome, jedna su od najbogatijih ekonomija u EU. Razlog je u tome što kraće radno vrijeme prati visoka produktivnost po satu te visoka zaposlenost.

Prosječni tjedni fond u Nizozemskoj iznosi tek 32,1 sat, što je najkraće u EU. Usprkos tome, jedna su od najbogatijih ekonomija u EU. Razlog je u tome što kraće radno vrijeme prati visoka produktivnost po satu te visoka zaposlenost.

Nizozemska ima najvišu stopu rada na nepuno radno vrijeme u OECD-u. Prosječni tjedni fond sati za osobe u dobi od 20 do 64 godine iznosi tek 32,1 sat, što je najkraće u EU, prema podacima Eurostata. Također, sve je češće da se puno radno vrijeme “sabije” u četiri dana umjesto da se rasporedi na pet, kazao je Bert Colijn, ekonomist nizozemske banke ING za Financial Times. “Četverodnevni radni tjedan postao je vrlo, vrlo uobičajen”, rekao je. “Ja radim pet dana, i ponekad me ljudi kritiziraju radi toga!”

Sve je krenulo sa ženama. Nizozemska je dugo imala tradicionalni model muškarca hranitelja, sve dok žene 1980-ih, 1990-ih i 2000-ih nisu počele ulaziti na tržište rada kroz poslove s nepunim radnim vremenom. To je dovelo do modela “jednog i pol hranitelja”. Porezni i socijalni sustav poticao je takav aranžman. S vremenom, kada su se ti obrasci rada normalizirali, rad s nepunim radnim vremenom postao je popularan i među muškarcima, osobito onima s malom djecom.

Lekcije za druge zemlje
Iskustvo Nizozemske sugerira da su prognoze o ekonomskom samouništenju pretjerane. Unatoč kraćem prosječnom radnom vremenu po osobi, Nizozemska je jedna od najbogatijih ekonomija u EU-u po BDP-u po glavi stanovnika. Razlog je u tome što kraće radno vrijeme prati visoka produktivnost po satu te visoka zaposlenost: 82 posto radno sposobnog stanovništva u Nizozemskoj bilo je zaposleno krajem 2024., prema podacima OECD-a, u usporedbi sa 75 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu, 72 posto u SAD-u i 69 posto u Francuskoj. Posebno visoke stope zaposlenosti u Nizozemskoj imaju žene, u odnosu na zemlje poput SAD-a, gdje je prosječno radno vrijeme duže. Uz to, Nizozemci u prosjeku idu kasnije u mirovinu.

No, to ne znači da je postignuta rodna jednakost. Iako je sve češće da djeca imaju tzv. “papa dan” kada očevi preuzimaju brigu, žene i dalje u mnogo većoj mjeri rade skraćeno. Iako u Nizozemskoj rad s nepunim radnim vremenom ne znači nužno nisku plaću ili nesiguran posao, on ipak može usporiti žensku karijeru. OECD je 2019. izvijestio da Nizozemska “loše stoji” u nekim aspektima rodne jednakosti – samo 27 posto menadžera bile su žene, što je jedna od najnižih stopa u OECD-u.

Ne mora cilj biti samo povećanje BDP-a
Nizozemska ekonomija također se suočava s manjkom radne snage, osobito u obrazovanju. To može stvoriti začarani krug – manjak nastavnika čini školski raspored nepredvidivim, što roditeljima otežava preuzimanje duljih radnih obaveza, čak i ako to žele. S druge strane, kada bi svi radili pet dana tjedno, postojala bi potreba za mnogo više radnika u vrtićima i skrbi za starije, jer bi manje ljudi moglo brinuti o vlastitim obiteljima.

Colijn smatra da se Nizozemska teoretski sama ograničava kraćim radnim vremenom, ali dodaje: “Također ne bih želio predložiti neku distopijsku stvarnost u kojoj svi rade više od korejskih sati, samo zato što to povećava BDP.”

Rad je moguće organizirati drugačije
Iskustvo Nizozemske pokazuje da četverodnevni radni tjedan nije raj na zemlji, ali ni siguran put u gospodarski slom. Prava pouka je da je rad moguće organizirati i raspodijeliti na mnogo različitih načina – sve ovisi o kompromisima koje se spremno prihvatiti, unutar ekonomije i izvan nje. Kada se govor izvan ekonomskih kategorija, jedan argument se ne smije zanemariti: djeca u Nizozemskoj proglašena su najsretnijom u bogatom svijetu.