Alojzije Jukić, predsjednik udruge HGK-IT: Manje konkurentni i previše fokusirani na IT usluge

Hrvatski IT ne može postati isključivo proizvodna industrija, ako želite implementirati proizvod, morate imati i uslugu kako to napraviti, fokus na inovacije i vlastite digitalne proizvode je nužan

Kako strukovne udruge, u kontekstu Strategije pametne specijalizacije, zamišljaju transformaciju hrvatske informatičke industrije iz pretežno uslužne djelatnosti u proizvodno-uslužnu?

Kada pratite dinamiku cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, a onda unutar toga IT segment, uočava se da u nekim stvarima u kojima smo do prije desetak godina bili dosta uspješni, to više nismo. Drugo, u prethodnom desetljeću hrvatski IT intenzivno se razvijao kao sektor sa snažnim usmjerenjem na izvoz usluga prema inozemstvu, a dosta se radilo i na komercijalizaciji resursa, ljudskih i ostalih. Treće, od početka ulaska u Europsku uniju, hrvatski standard stalno se povećava pa postajemo sve skuplji za inozemne naručitelje, i time manje globalno konkurentni.

Cloud, recesija i transformacija
Gledano s razine tehnologija, tome je pridonijela sve šira primjena cloud usluga u poslovanju, pa danas više nije važno tko, gdje i što radi – više nije važno je li nešto nearshoring ili offshoring. Drugim riječima, primjenom današnjih tehnologija dosta poslova može se raditi s bilo koje lokacije. Uz to, u novije doba, posebno u posljednje dvije godine, dolazi i do sve većih "rezova" u outsourcingu na zapadnim tržištima, koja se, kako koje od njih, već nalaze u recesiji ili u nekoj predrecesijskoj fazi.

Sve to, pad konkurentnosti, pretjerana fokusiranost na IT usluge i globalna recesija, dovodi hrvatski IT sektor u opasan položaj. U situaciju u kojoj se moramo brzo transformirati, želimo li preživjeti. Moramo prijeći u model koji će biti kombinacija proizvodnog i uslužnog. Naravno, hrvatski IT ne može postati isključivo proizvodna industrija, jer, ako želite implementirati svoj proizvod, morate imati i uslugu kako to napraviti, no veći fokus na inovacije i vlastite digitalne proizvode je nužan.

Stav je strukovnih IT udruga da se cijeli informatički sektor mora snažnije uključiti u transformacijske procese – kako ćete to učiniti, ako se zna da u našoj zemlji imamo tek šezdesetak tehno tvrtki u višoj fazi razvoja, koje se stalno javljaju na europske i javne natječaje, dok se ostalih 6500 svodi na mikro tvrtke, ili barem manje tvrtke s manje ambicija?

To je izazov s kojim se moramo suočiti, i to odmah. Imamo dosta udruženja, HGK-IT, HUP-ICT, CISex, CroAI i ostalih, koji su još uže specijalizirani. Dosta članova jedne od tih udruga istodobno su članovi barem još jedne, ako ne i dvije druge udruge. Ono što je u tome problem jest to što nam je većina tvrtki u IT sektoru potpuno izvan tih udruženja. Oslanjaju se same na sebe, i tako sebi uskraćuju niz informacija koje bi im mogle pomoći u poslovanju. Zato će nam jedan od prvih koraka biti obuhvatiti što više tih "neudruženih" hrvatskih IT tvrtki i uključiti ih u rad navedenih organizacija.

Drugim riječima, moramo pronaći modele suradnje kojima ćemo obuhvatiti što veći broj tvrtki informatičkog sektora. Pozitivan korak u tom smislu napravljen je nedavno, reorganizacijom Hrvatske gospodarske komore, kada je članarina za male tvrtke postala dobrovoljna, a ne više obavezna. To je uklonilo taj trošak, no male tvrtke moraju naći i vlastiti interes u članstvu u strukovnim udruženjima. Ako ništa drugo, tako će im, za simboličan iznos, biti dostupne neke informacije i edukacije koje su im sada nedostupne.