Analiza HUB-a: hrvatsko je gospodarstvo dobro usmjereno

Ekonomisti najvećih hrvatskih banaka predviđaju rast realnog BDP-a po stopi između 1 posto i 1,8 posto u ovoj godini, pokazala je anketa Hrvatske udruge banaka (HUB). Ipak, bit će to rast bez zapošljavanja, uz deficit opće države od oko 6,5 posto BDP-a. Unatoč tome, analitičari HUB-a smatraju da je hrvatsko gospodarstvo dobro usmjereno. Aktualna stopa nezaposlenosti, koja prema međunarodno usporedivoj ILO metodologiji iznosi 11,5 posto, mogla bi se blago povećati na 11,9 posto, prema mišljenju glavnih ekonomista šest najvećih banaka, koji su sudjelovali u anketi HUB-a. Ipak, bankari očekuju oporavak osobne potrošnje po stopi od 1,6 posto, što ukazuje da bi 2011. mogla konačno biti bolja godina, barem za one koji su uspjeli zadržati svoja radna mjesta. Očekuju i blagi oporavak investicija po stopi od 2,4 posto, premda je raspon očekivanja kada su investicije u pitanju vrlo velik.

Puno veći stupanj suglasnosti postoji kada je riječ o izvozu i tekućem računu bilance plaćanja. Robni izvoz u prošloj godini dostigao je 8,9 milijardi eura (kao 2007.), rastući pritom po godišnjoj stopi od 18,2 posto. Robni se uvoz u isto vrijeme zadržao na razini iz 2009. (15,1 milijarda eura), pa je pokrivenost robnog uvoza izvozom gotovo 60 posto. Tako se tekući račun bilance plaćanja našao u jednom od najmanjih deficita otkad je Hrvatska nezavisna – očekuje se deficit između 3 i 4 posto BDP-a. Ekonomisti najvećih banaka očekuju nastavak takvih trendova u 2011.: očekivani saldo tekućeg računa u deficitu od 3,6 posto BDP-a, uz vrlo mala odstupanja između najoptimističnije i najpesimističnije prognoze. Pritom se očekuje i realni rast izvoza za daljnjih 4 posto u ovoj godini.

Koliko god to čudno zvučalo ušima naviklim na dnevno političku i medijsku buku, ovakva konstelacija varijabli, zaključuje se u analizi HUB-a, govori o tome da je hrvatsko gospodarstvo dobro usmjereno. Domaća je potražnja pod kontrolom i u fiskalnom i u investicijskom i u potrošačkom dijelu. Zbog toga ne treba očekivati niti eksploziju uvoza, niti eskalaciju inflacije, čija se stopa očekuje na podnošljivih 2,7 posto u 2011. Gospodarski rast u takvim uvjetima može doći samo iz rasta produktivnosti, i to uglavnom vezano uz izvoz. To znači da se u Hrvatskoj, prema zaključcima HUB-a, formira već vidljiva nova konstelacija i novi odnos između dobitnika i gubitnika. Gubitnici će biti oni koji izravno ili neizravno zavise o vladinom sektoru, a dobitnici oni koji svojom produktivnošću, proizvodima i uslugama mogu konkurirati na otvorenom međunarodnom tržištu. U očekivanom rastu od 1,5 posto daleko je važnija uloga ovih drugih, i njihova će uloga i u budućnosti sve više rasti.

Sreća je u nesreći, smatraju analitičari HUB-a, da će Hrvatska ući u EU u trenutku kada Unija, zbog iskustva s Grčkom, uvodi stroge mjere nadzora fiskalne discipline i međunarodne konkurentnosti. Taj će pritisak odigrati važnu disciplinirajuću ulogu u kratkom roku. Hrvatska u takvim uvjetima neće moći postići visoke kratkoročne stope rasta, no to je jedini način da se dovrši započeto dubinsko restrukturiranje gospodarstva i društva, ističe se u analizi Hrvatske udruge banaka.