Aranžman s MMF-om Hrvatska ne može izbjeći!

Posljednje izvješće MMF-a otkriva da su odnosi hrvatskih monetarnih i fiskalnih vlasti i međusobno i prema svjetskom “financijskom policajcu” sve dramatičniji. Večernji je list proteklog tjedna dobio informaciju iz vrlo pouzdanog izvora da je u prvim nacrtima izvješća MMF tražio slabljenje kune. Iako u posljednjem, konačnom i javno objavljenom izvješću MMF-a, nema takva izravnog te neugodnog zahtjeva, nakon dugo vremena MMF je proturječio oficijelnim stavovima Hrvatske narodne banke. Tražio je povećavanje deviznih rezervi zemlje uz zapažanje da je u prethodnom razdoblju HNB smanjivao devizne rezerve kako bi spriječio pretjerano slabljenje kune.

MMF se tu pomalo nejasno zalagao za “akomodativnu politiku” u uvjetima “visokog proizvodnog jaza” i niske inflacije. Dakle, MMF je predložio ekspanzivnu monetarnu politiku kroz otkup deviza s tržišta te emisiju kuna. Iako se ogradio od izazivanja deprecijacije, ipak je činjenica da je otvorio vrata za napuštanje politike čvrste kune. MMF, kad se sve zbroji, upozorava da u uvjetima stabilnog tečaja ne možemo imati visoke plaće u javnom sektoru, nefleksibilno tržište rada kao ni izrazito nisku izvoznu konkretnost. Drugim riječima, MMF je prije kraja mandata guvernera Rohatinskog zapravo poručio da moramo provesti dramatične fiskalne rezove jer ćemo u protivnom morati devalvirati kunu. A ako devalviramo kunu, onda ceh više neće platiti samo javni sektor nego svi; građanima, kompanijama pa i državi većina duga vezana je uz inozemne valute pa bi nam zaprijetio interni i eksterni kreditni kolaps. S obzirom na to da živimo većinom od uvezenih roba, značajno bi nam pala kupovna moć. Osiromašili bismo preko noći, a moguće je da bi došlo do novog buđenja inflacijske spirale. Više uglednih stručnjaka ipak smatra da je moderirana deprecijacija, tj. umjereno slabljenje kune moguće, ali samo uz snažnu potporu MMF-a u obliku čvrstog stand by aranžmana koji bi predviđao niz drugih fiskalnih restrikcija te zaštitnih mjera.

S obzirom na to da se HNB ogradio od zahtjeva MMF-a da povećava devizne rezerve, za sada će sve, čini se, ostati na novom pokušaju fiskalne konsolidacije, ali je isto tako sigurno da se ona zbog izborne godine neće dogoditi. Pravo je pak pitanje što će biti kad sa scene ode guverner Rohatinski i postojeći Savjet HNB-a. Hoće li to biti kraj ere čvrste kune? Sljedeće godine stoga bismo mogli svjedočiti pravoj drami: nova vlast bit će suočena s praznom blagajnom, a političari umjesto Rohatinskog mogu u HNB dovesti nekog daleko sklonijeg riziku i tečajnim igrama. Skoro je sigurno da bi u takvoj situaciji aranžman s MMF-om, smatraju mnogi ekonomisti, bio najmanje opasno rješenje. Iz izvješća MMF-a, koje je u nekim stavkama kontradiktorno, čini se da su svoje zahtjeve za ublažavanje zaključka u konačnoj verziji izvješća imali i HNB i Ministarstvo financija. Primjerice, u jednoj rečenici piše da “velika bilančna izloženost valutnom riziku povećava prednost stabilnog tečaja”, a već u drugoj da “ograničeni prostor djelovanja politike dovodi u pitanje sposobnost Hrvatske da podnese šokove”.