Banke u 7 mjeseci zaradile 2,6 milijarda kuna

Banke u Hrvatskoj osjećaju prve znakove rasta, što potvrđuje porast njihovih profita, povećano kreditiranje privatnog sektora te zaustavljanje rasta loših kredita, tvrde u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB). U prvih šest mjeseci ove godine banke su povećale dobit za 14,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a prema podacima HNB-a, njihov ukupni profit u prvih sedam mjeseci iznosio je 2,6 milijarda kuna.

– Sasvim je legitimno da banke postižu dobit, a smatra se da najmanja razina profitabilnosti iznosi oko 10 posto, upozorio je Zoran Bohaček, direktor HUB-a. U Hrvatskoj je proteklih godina profitabilnost banaka pala na razinu od oko 6,6 posto, koliko iznosi prinos na dugoročnu kunsku obveznicu. Sada se profitabilnost približava stopi od oko 8 posto, što je upola niže nego proteklih godina. Za usporedbu, profitabilnost banaka u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj iznosi blizu 14 posto, a dobit banaka u Hrvatskoj raste sporije od tvrtki koje čine dionički indeks Crobex na Zagrebačkoj burzi, primijetio je Bohaček. Bankovni depoziti stanovništva u prvoj polovici godine su rasli, dok su depoziti poduzeća padali. No, u usporedbi s lanjskih prvih šest mjeseci, domaće banke su privatnom sektoru kredite povećale za 9 posto, a prema tom rastu svrstale su se na šesto mjesto u Europi, pohvalio se direktor HUB-a. Nije se upuštao u ocjene hoće li to pridonijeti gospodarskom rastu, ali je naglasio kako je to »pokazatelj da su banke spremnije preuzimati rizik«. Bohaček je podsjetio da kamate padaju već dvije godine, ali nije mogao prognozirati njihovo kretanje, jer to ovisi i o premiji rizika zemlje. Razlog tome su financijski problemi i dužnička kriza koja je zahvaća južne članice eurozone.

– Nesigurnosti u eurozoni ne bi trebale direktno utjecati na nas, ali šira kriza u Europi može imati implikacija na Hrvatsku, upozorio je Bohaček. Naše banke nisu direktno uključene na strana tržišta i nisu previše ovisne o tamošnjim poremećajima. No, potresi u eurozoni ne mogu se pozitivno odraziti na Hrvatsku. U kojoj mjeri bi oni imali negativni utjecaj na našu zemlju, teško je danas predvidjeti, jer svi su scenariji otvoreni, zaključio je Bohaček.