Bankocentrične ekonomije sporije se oporavljaju

Već i u ranijim krizama financijski su istraživači uočili da se neke zemlje oporavljaju brže od drugih. U novijoj povijesti realni je rast proizvodnje godinu dana nakon krize u Sjedinjenim Državama u prosjeku bio 4,4 posto, u Japanu 2,2 posto, a u Njemačkoj 3,4 posto. Pitanje, zašto nastaju takve razlike i što pokreće oporavak nakon teških ekonomskih kriza, te kakvu ulogu u tome igra financijski sustav, aktualizirano je i nakon zadnje velike recesije. Odgovor su potražila dvojica ekonomista, Rodolphe Blavy iz Međunarodnog monetarnog fonda i Julien Allard iz francuske École Polytechnique.

Svoje zaključke objavili su prošloga tjedna u MMF-ovoj ediciji Working Papers pod naslovom “Tržišni Feniksi i bankovne guske: oporavljaju li se brže gospodarstva koja se financiraju na tržištu? ”Mnoge studije već su pokazale kako je rast ekonomije sporiji nakon velikih financijskih i bankovnih kriza i dubokih recesija. Kakvu ulogu u tome igra otvorenost ekonomije (otvorenost trgovini, tokovima kapitala i tržišno formiranje tečaja) nije posve jasno. Poznato je, međutim, kako protucikličnemonetarne i fiskalne politike mogu ublažiti posljedice kriza i ubrzati oporavak. Opsežna je i literatura o utjecaju financijske strukture na dugoročni gospodarski rast, no slabo je istražen njezin utjecaj na poslovni ciklus i oporavak nakon slomova i recesija, tako da najnovija MMF-ova studija popunjava upravo tu prazninu.

Autori su odlučili provjeriti hipotezu da veliku razliku kod oporavka čini to da li financiranjem ekonomije u nekoj zemlji dominiraju banke i krediti (pa se ti financijski sustavi nazivaju bankocentričnima, kao što je to slučaj s Hrvatskom), ili preteže financiranje na tržištima, prodajom slobodno prenosivih vlasničkih udjela i zadužnica. Da bi to otkrili, Allard i Blavy poslužili su se MMF-ovom bazom podataka koja sadrži pokazatelje o 84 ekonomske krize u 17 razvijenih zemalja u razdoblju od 1960. do 2007. Pritom su zemlje razvrstali u dvije skupine, na bankocentrične i tržišno orijentirane, i potom provjeravali postoji li jasna razlika u brzini njihova oporavka nakon krize.

Rezultati koje su dobili bili su iznenađujuće čvrsti i nedvosmisleni. Unutar MMF-ova uzorka, ekonomije koje se većinom financiraju na privatnim tržištima sustavno su se brže oporavljale od ekonomija oslonjenih na banke. Razlika u brzini oporavka u drugoj godini nakon krize procijenjena je na 0,8 do 1,4 postotnih poena. Velika prednost tržišno orijentiranih financijskih sustava još je jače dolazila do izražaja kada su uspoređivane zemlje s izrazitijom orijentacijom u jednom ili drugom smjeru, s tim da su sada bankocentrične dvije godine nakon krize zaostajale u rastu kumulativno do 2,7 postotaka. “Implikacije tih otkrića prilično su obeshrabrujuće za sadašnji oporavak”, pišu autori studije. “Budući da većina europskih kontinentalnih ekonomija ima bankocentrične financijske sustave, posve je jasno da će se njihov oporavak jako produljiti i da će još dugo biti izvor velike zabrinutosti.”