Baranjski ratari većinu su pšenice izvezli i uskladištili

BELI MANASTIR - Žetva pšenice na baranjskim poljoprivrednim površinama privedena je kraju. Po mnogo čemu ostat će zapamćena. Prvo, po drastičnom poskupljenju inputa, jer su gnojivo, gorivo (…) nekoliko puta skuplji nego prošle godine. Nadalje, po izrazito sušnoj godini.

Ratari, naime, tvrde kako na istoku Hrvatske prosječne oborine siječanj-lipanj (od 1965. do 2021.) iznose 320 mm po četvornom metru, a trenutačno je na samo 195 mm, što znači manjak od 135 mm, ili 60-ak posto od prosjeka. I, naposljetku, godina će se pamtiti po cijenama pšenice s kojima se slavonsko-baranjski poljoprivrednici baš i ne mogu pomiriti.

- Suša je uvjetovala očekivano niske prinose. Na pojedinim područjima bili su drastično niski i iznosili oko 5,5 tona suhog zrna po hektaru. Tako je bilo i s ječmom, ali su otkupljivači odradili korektan posao. Osim svibanjskih kiša, koje ove godine nisu bile obilne, ranije nije bilo vlage ni od kiše ni od snijega. Već sada tvrdim da će kukuruz podbaciti minimalno 50 posto. ‘Izgorio‘ je i ne bi mu pomoglo ni da se izliju Dunav i Drava - priča Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca i predsjednik novog Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (za što je jednoglasno imenovan), nastavljajući kako je soja u 30-postotnom podbačaju, u što se osobno uvjerio prilikom monitoringa. Ovu bi kulturu, dodaje, 30-ak litara kiše moglo spasiti. Dobro se drži jedino suncokret, no daljnja suša i na suncokretu bi mogla izazvati lagano zrno. Suša se najbolje može vidjeti po tlu.

- Tlo je zabetonirano. Ako ne bude kiše, bit će ga nemoguće zaorati. Već sada treba dobro razmisliti što na jesen sijati - objašnjava. A kap koja je seljacima prelila vrč zasigurno je cijena koju su domaći otkupljivači ponudili za pšenicu. Pranjić, naime, tvrdi kako je ona, blago rečeno, razočaravajuća.

- Pšenica je u svim zemljama koje nas okružuju skuplja. Prema mojim informacijama, u Mađarskoj se otkupljuje po 2,8 kn/kg, u Bosni i Hercegovini po 2,7 kn/kg, a u Sloveniji je čak iznad 3kn/kg. U BiH ni ova cijena nije odgovarala, pa su se pobunili, kao i u Srbiji, koji nisu u EU-u, a traktorima su otišli pred njihovu skupštinu zbog cijene od 2,5 kn/kg - priča Pranjić, naglašavajući kako je u nas cijena u prosjeku bila 2,05 kn/kg, što ni blizu ne zadovoljava seljake. Stoga je, bar kako on tvrdi, dio baranjske pšenice završio u Mađarskoj, dio u BiH, a veliki broj ratara, koji imaju mogućnost, pšenicu je uskladištio čekajući bolju cijenu. Upravo oko skladištenja poljoprivrednih kultura Pranjić želi razgovarati s premijerom i ministricom, kod kojih će se zauzimati za subvencioniranje skladišnih kapaciteta iz EU fondova ili novca iz projekta Slavonija, Baranja i zapadni Srijem. - Slažem se da je nužno navodnjavanje, ali vjerujte da su još potrebniji skladišni kapaciteti - kaže.