BDP opet potonuo!

Nakon što je u trećem lanjskom kvartalu hrvatsko gospodarstvo tehnički izašlo iz recesije, u četvrtom je, slažu se makroekonomisti, ponovo oslabilo, i to povućeno ponajviše padom investicija i industrijske proizvodnje. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuju u prosjeku da je u četvrtom tromjesečju BDP oslabio 0,9 posto. Njihove procjene kreću se u rasponu od stagnacije do pada gospodarstva za 1,4 posto. Svoje procjene o padu BDP-a, kažu, temelje na padu industrijske proizvodnje u odnosu na četvrti kvartal 2009. godine. Najteži uteg koji gospodarstvo vuče prema dolje jest slabost investicija, na što upućuju podaci iz građevinskog sektora te podaci o proizvodnji i uvozu kapitalnih proizvoda. Uz to, snažan rast izvoza tijekom cijele prošle godine nije uspio oživjeti industrijske aktivnosti, pa je industrijska proizvodnja u posljednjem lanjskom kvartalu oslabila 1,7 posto.

Anketirani makroekonomisti napominju i kako rast osobne potrošnje pozitivno utječe na gospodarstvo, no u četvrtom je tromjesečju, kažu, usporio u odnosu na prethodno. I dok je lani BDP pao, u ovoj se godini očekuje nevelik, ali ipak rast gospodarstva. Svih osam makroekonomista, koje je anketirala Hina, očekuje rast BDP-a u rasponu od 1 do 1,8 posto, a u prosjeku očekuju jačanje gospodarstva za 1,4 posto. Također, smatraju i kako bi završetak pregovora s EU-om mogao dati impuls ekonomskoj aktivnosti. No, anketirani makroekonomisti ističu i da visoka nezaposlenost, nelikvidnost i određena politička neizvjesnost u izbornoj godini djeluju na ograničavanje domaće potražnje. Napominju, za kraj, da oporavak gospodarstva uvelike ovisi o pokretanju novog investicijskog ciklusa "koji se ne može zasnivati samo na deklarativnom opredjeljenju, već je za poticaj razvoju nužno provođenje reformi koje mijenjaju položaj poduzeća na lokalnim tržištima – rada, kapitala, roba i usluga", piše Hina.