BDP veći za 15,8 posto zbog sive ekonomije

Siva ekonomija prvi put je uključena u izračun bruto domaćeg proizvoda i upravo to je najviše utjecalo na rast hrvatskog BDP-a koji je od 1995. do 2005. godine u prosjeku nominalno povećan za 15,8 posto.

Minimalna korekcija
Naime, Državni zavod za statistiku uskladio je dosadašnji obračun bruto domaćeg proizvoda s metodologijom Europske Unije, a korekcija je napravljena uključivanjem sive ekonomije, imputirane stambene rente i indirektno mjerene usluge financijskog posredovanja.

Na konkretnim stopama rasta to znači da je, primjerice, službeni rast za 2005. godinu od 4,16 posto sada korigiran na 4,21 posto. U cijelom desetogodišnjem razdoblju koje je usklađeno s metodologijom EU prosječna korekcija stopa rasta BDP-a je 0,21 posto. Drugim riječima, ne treba očekivati da će se posljednji podaci iz trećeg tromjesečja 2008. godine, prema kojima je BDP realno rastao za 1,6 posto u odnosu na godinu ranije, nakon usklađivanja znatnije promijeniti.

Poduzetnici ‘muljaju’
Korigirane kvartalne podatke DZS će objaviti krajem veljače pa jučer nisu željeli spekulirati hoće li revidirani BDP “pomoći” ministru financija da smanji deficit. Štoviše, na to je novinarsko pitanje diskretno reagirao ravnatelj DZS-a Ivan Kovač koji je prije pokušaja odgovora pomoćniku sugerirao da se ne upušta u takve vrste procjena.

Na korekciju BDP-a najviše je utjecala siva ekonomija koja u ukupnoj reviziji čini oko dvije trećine korekcija BDP-a. Prema podacima DZS-a, čak 63 posto sive ekonomije pritom čine poduzetnici koji prijavljuju manje prihode i “napuhavaju” troškove radi izbjegavanja poreznih obveza. To je najviše izraženo u djelatnostima građevinarstva, trgovine, hotela i restorana.