Bez puno muke zaradi se i do 10.000 eura po hektaru godišnje, ali nije za nestrpljive

Kao ni većina zemalja u regiji, ni Hrvatska nema dovoljno oraha za vlastite potrebe pa se velike količine uvoze. No, pod uvjetom da niste nestrpljivi i da vam novac ne treba brzo, ovo orašasto voće vrlo je isplativo za uzgoj, a kad jednom počne davati plodove u njega se ne treba ulagati i sve je čista zarada.

Najveći nedostatak - to je što na pravi urod morate čekati desetak godina, a mnogi su nestrpljivi i ne mogu toliko dugo čekati već se odlučuju saditi nešto što će im puno brže početi vraćati uloženo. No, u susjednoj Srbiji javio se novi trend.

Tamo se, pišu Večernje novosti, sve više mladih koji su naslijedili zemlju odlučuje na sadnju oraha jer se primjerice sa hektara zasada, bez puno ulaganja, može računati na zaradu i do 10.000 eura godišnje.

"Oni koji nasljeđuju imanja, iako su zaposleni ili imaju privatan biznis, sve više se odlučuju da tu zemlju iskoriste za uzgoj oraha. On i ljeska su najduže investicije u proizvodnji, a rezultati koji se ostvaruju u fazi eksploatacije nadmašuju sve ostale vrste. Pored toga, uzgoj oraha ne iziskuje mnogo rada, odnosno iziskuje znatno manje obaveza nego jabuke ili šljive", objašnjava dr Rade Miletić iz Instituta za voćarstvo.

Najviše rada potrebno je u pripremi sadnje i samoj sadnji, odnosno u prvoj i drugoj godini. Prvi urod očekuje se u četvrtoj, a pun poslije deset godina. Podnosi temperaturne amplitude od -25 do 35 stupnjeva Celzijusa. Sadnice oraha su skuplje od ostalih voćnih vrsta, zbog tehnologije kalemljenja koja traje godinu dana duže.