Birokracija zamrznula tri milijarde eura

Oporavkom svjetskih ekonomija od gospodarske krize povećavaju se i mogućnosti za većim stranim ulaganjima u Hrvatsku. Prema podacima HNB-a, u prva tri tromjesečja 2009. godine izravna strana ulaganja u Hrvatsku bila su 1,69 milijardi eura, veća od ulaganja svih godina prije 2006. No, teško da će konačni podaci za 2009. dostići razinu od 2006. do 2008. godine kad su godišnja ulaganja iznosila 2,7 milijardi eura 2006. godine, 3,6 milijardi 2007. te 4,1 milijardi eura 2008. godine.

Prema procjenama nekih stranih financijskih ustanova, bit će potrebno još neko vrijeme ne bi li se strana ulaganja vratila na razinu prije izbijanja krize. Većina tih ulaganja u našu zemlju odnosi se na već postojeću proizvodnju, a manji dio na tzv. greenfield investicije, koje stvaraju potpuno novu proizvodnu imovinu i imaju veće značenje za gospodarstvo. Ulagači najčešće spominju administrativne zapreke kao najveći kamen spoticanja u ostvarenju poslovnih projekata u Hrvatskoj bez obzira na to radi li se o stranim ili domaćim ulaganjima. Spora administracija i neriješeni imovinsko-pravni odnosi na lokalnim razinama često koče poduzetničke projekte koji bi ostvarenjem u gospodarstvu pridonijeli povećanju dohotka i otvaranju novih radnih mjesta.

Bernard Jakelić, v.d. glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), rekao je Vjesniku da je zakonodavni okvir relativno dobar, no u praksi vrlo često ima prekoračenja raznih rokova. »Imamo previše diskrecijskih prava, koja odugovlače i produžuju ostvarenje projekata, u odnosu na prostorne planove, izdavanje lokacijskih i uporabnih dozvola, energetske suglasnosti...«, kazao je Jakelić. Izmjenama propisa skratili smo rokove i omogućili teoretski bržu realizaciju, navodi, ali u praksi to još ne funkcionira kako bi trebalo zbog široke lepeze diskrecijskih rokova i lokalnih ovlaštenja, što usporava ostvarenje projekata.

Vrlo važna karakteristika poslovanja je planiranje, tvrdi Jakelić, pa se događa da poduzetnik gubi na planu i realizaciji, jer je neizvjesno kada će riješiti svoj problem. »Događa se da poduzetnik može dobiti lokacijsku dozvolu, ali ne može građevinsku, uporabnu...«, napominje. Ističe da ulagačkoj klimi odmaže i to, što poduzetnici za neke projekte uspiju zakonski ispoštovanim postupkom ishoditi potrebne dozvole, a onda se nakon zaključenih ulaganja i početka realizacije dovodi u pitanje ispravnost ishođenja tih dozvola. Kao primjer naveo je tvornicu kamene vune Rockwool u Istri i projekt Hoto grupe Cvjetni trg u Zagrebu.

»Ako se radi o ozbiljnim investicijama vrijednosti 100 milijuna eura svaka, to je vrlo ozbiljan problem. Postavlja se pitanje što zapravo želimo. Često mijenjamo raspoloženje, a strani ulagači, prije svega globalne multinacionalne kompanije, rade ozbiljan posao diljem svijeta, pa se šalje vrlo loša poruka budućim stranim ulagačima o tome da se u završnoj fazi ili u pola realizacije projekta dovodi u pitanje funkcioniranje cijelog projekta«. kaže Jakelić. Jednim od problema smatra i neriješene imovinsko-pravni status nekretnina. Kaže da je u splitskoj regiji imobilizirano tri milijarde kuna vrijedne imovine, što je veliki gospodarski razvojni potencijal, ali zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa to čeka bolja vremena.

»Postoji ured za upravljanje državnom imovinom, osnovan kako bi se bavio upravo tim problemima, ali radi vrlo sporo«, tvrdi Jakelić. Ističe da se išlo s digitalizacijom zemljišnih knjiga kao e-izvatkom i da je to počelo dobro, ali još je mnogo digitaliziranih predmeta na kojima piše da su neverificirani ili nešto slično. Zato bi trebalo ubrzati sve postupke u vertikali uprave i administraciju. Bez obzira na probleme, Hrvatska je ipak učinkovitija u odnosu na administracije u regiji bivše SFR Jugoslavije, kaže, no neke tranzicijske zemlje (Češka i Slovačka) ubrzale su administrativne postupke, što im je omogućilo konkurentnu prednost. U ostvarenju poduzetničkih projekata, prije svega kapitalnih ulaganja, Jakelić drži da bi trebalo djelovati znatno brže i učinkovitije, jer je to pravi put za dodatno privući izravna strana, ali i domaća ulaganja. »Imamo i domaćih projekata koji se ne ostvaruju upravo zbog birokratskih zapreka«, zaključuje.

Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS), rekao je Vjesniku da je glavna prepreka poduzetničkim aktivnostima pravna nesigurnost, koja se ogleda u čestim izmjenama zakona. I on smatra da predugi rokovi za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i neriješeni urbanistički planovi znatno usporavaju ostvarenje poduzetničkih projekata. »U Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji leže tri milijarde eura nerealiziranih ulaganja. Na čekanju su zbog lokalnih administrativnih problema«, rekao je.