Bivši deponij Petrokemije postaje najveća solarna elektrana u Hrvatskoj

Prošle su dvije godine od privatizacije De-Fos-a, tvrtke koja je izdvojena iz Petrokemije uoči njezine privatizacije, a koja je upravljala deponijem fosfogipsa.

Kupcu, tvrtki Flamtron tamošnjeg poduzetnika Ante Markovića, Upravno vijeće CERP-a na zadnjoj sjednici dalo je zeleno svjetlo da je ispunila sve obveze iz kupoprodajnog ugovora, te konstatiralo da De-Fos uredno posluje s “ostvarenom mogućnosti održivog poslovanja u narednom kratkoročnom periodu i izvjesnom perspektivom za vrlo profitabilno poslovanje u dužem budućem razdoblju”.

Perspektiva, podsjetimo, prema Markovićevoj viziji predviđa gradnju najveće solarne elektrane u Hrvatskoj na terenu Petrokemijinog odlagališta. Marković je još lani tražio partnera za takvo ulaganje, a kako se pokazalo, našao ga je ni više ni manje nego u zagrebačkom Končaru.

Marković je za ovaj projekt osnovao tvrtku Solarna elektrana Deponija fosfogipsa, koju je lani tvrtka Končar – Obnovljivi izvori, članica grupacije Končar, dokapitalizirala s 501 tisuću kuna i postala 51-postotni vlasnik.

“Početkom godine Končar je aktualizirao inicijativu prema nadležnim institucijama da se utvrdi je li na dijelu deponija koji nije nužan za obavljanje temeljne djelatnosti moguća izgradnja solarne elektrane. Time bi dio potpuno devastiranog prostora, koji nije nužan za funkcioniranje deponije, dobio korisnu namjenu”, kaže Čović.

O kojoj vrijednosti projekta je riječ, za sada ne može niti okvirno komunicirati, jer to ovisi o velikom broju elemenata, budući da bi takav projekt bio posve drukčiji od drugih solarnih elektrana zbog samog terena i njegovog stavljanja u funkciju.

Već lani Marković je objašnjavao kako je za pripremu projekta potreban velik posao oko pripreme dozvola, izmjena prostornog plana i prenamjene ovog prostora koji za lokalno stanovništvo predstavlja bolnu točku i stoga što se nalazi tik uz Park prirode Lonjsko polje. Kada je Marković izašao u javnost s ovakvom idejom bio je dočekan s velikom skepsom, no ovaj oblik brownfield solarne energije inače ne bi bio i prvi na području EU.

Iskustvo iz Genta
Zatvorena odlagališta sve su poželjnija destinacija za solarne parkove, posebice ih se koristi u zemljama sjeverne i južne Amerike, gdje pojedine države osiguravaju i poticaje kako bi se te mrtve površine stavilo u funkciju poticanja dekarbonizacije, umjesto zelenih i “zdravih” parcela koje ostaju na raspolaganju za javnu i drugu korisnu namjenu.

U slučaju Jan de Nula, kompanije koja je jedan od svjetskih lidera u području jaružanja, pomorskih i offshore radova, ovaj projekt predstavljao je krupan iskorak u području zelene energije, a započet je kupnjom odlagališta otpada fosfogipsa i obližnjih terena nekadašnje tvornice sumpora i fosfatne kiseline u luci Gent.

Projekt instaliranja energetske farme, prema javno dostupnim podacima, obuhvatio je velik broj poslova, od neutralizacije kisele vode s deponija, koji je pročišćen i ispražnjen, a fosfatni gips na odlagalištu preuređen, te je postavljena drenažna mreža i pokriveno odlagalište, na koje je na kraju postavljeno ukupno 55.000 solarnih panela.