Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2021

Blagajnički maksimum: Nakon osam godina povećan je dopušteni iznos gotovog novca u blagajni

Izvor: www.lider.media · Autor: Marija Zuber  

Blagajnički maksimum: Nakon osam godina povećan je dopušteni iznos gotovog novca u blagajni

Od ove godine uveden je jednostavniji i praktičniji način određivanja blagajničkog maksimuma. Obveznici fiskalizacije sami donose odluku o blagajničkome maksimumu, ali najviši iznos i nadalje ovisi o veličini tvrtke. Za mikrosubjekte iznosi 10.000 kn (jednak je), za male 50.000 kn (bilo je 30.000 kn), a za srednje subjekte 80.000 kn (bilo je 50.000 kn)

Blagajnički maksimum iznos je gotovog novca koji poslovni subjekt može zadržati u blagajni i ne mora ga položiti na račun u poslovnoj banci s kojega obavlja negotovinska plaćanja i naplatu. Iznos novca koji prelazi svotu blagajničkog maksimuma treba do kraja radnog dana ili najkasnije sljedeći radni dan položiti na bankovni račun. Poduzetnicima koji svoje isporuke naplaćuju u gotovu novcu i/ili onima koji određene nabavke plaćaju gotovinom potreban je određeni iznos gotovine u blagajni za obavljanje dnevnih platno-isplatnih transakcija. Onima koji u pravilu posluju s građanima, u blagajni trebaju novčanice određenih apoena za novčano izravnanje s kupcima koji plaćaju gotovinom.

Do posljednje izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom blagajnički maksimum je za sve obveznike fiskalizacije, a to su obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, bio propisan Zakonom. Za mikropoduzetnike i fizičke osobe iznosio je 10.000 kn, za male 30.000 kn, a za srednje poduzetnike 50.000 kn. Za poduzetnike koji nisu malo gospodarstvo blagajnički maksimum je bio određen do 100.000 kn, s tim da je tim velikim subjektima bilo dopušteno i propisati najviši blagajnički iznos po svakom prodajnom mjestu do 15.000 kn. Zakonom određene svote blagajničkog maksimum nisu se mijenjale od 2012., pa se povećavao broj poduzetnika kojima propisani iznosi gotovog novca koji smiju zadržati u blagajni nisu dovoljni za početak blagajničkog poslovanja sljedećega radnog dana. Od 1. siječnja 2021. godine Zakon je izmijenjen i uveden je jednostavniji i praktičniji način određivanja blagajničkog maksimuma. Obveznici fiskalizacije sami donose odluku o blagajničkom maksimumu, ali najviše do iznosa propisanog Pravilnikom o fiskalizaciji, koji donosi ministar financija.

Prema veličini tvrtke
Najviša svota blagajničkog maksimuma i nadalje ovisi o veličini poduzetnika i za mikrosubjekte iznosi 10.000 kn, za male 50.000 kn, a za srednje subjekte 80.000 kn. Veličina poduzetnika se za te svrhe određuje prema Zakonu o poticanju razvoja maloga gospodarstva, prema kojemu se mikropoduzetnicima smatraju poslovni subjekti koji prosječno zapošljavaju manje od deset radnika, a godišnji prihod ili ukupna aktiva im iznosi do dva milijuna eura, mali poduzetnici su oni koji prosječno zapošljavaju do 50 radnika, a prihod ili aktiva im iznosi do deset milijuna eura, a srednji su poslovni subjekti kojima broj radnika, prihod ili aktiva premašuju te veličine.

Za poslovne subjekte koji se prema tim kriterijima ne smatraju malim gospodarstvom i za poduzetnike koji obavljaju mjenjačke poslove, blagajnički maksimum iznosi 100.000 kn. Za fizičke osobe obveznike poreza na dohodak najviša svota blagajničkog maksimuma iznosi 10.000 kn, a za fizičke osobe obveznike poreza na dobit ovisi o njihovoj veličini i određuje se jednako kao za poduzetnike pravne osobe.

O čemu voditi računa
Pri donošenju odluke o visini blagajničkog maksimuma, poduzetnik primarno vodi računa o potrebama za gotovim novcem i sigurnosnim uvjetima čuvanja gotovine nakon proteka radnog dana. Odluka o blagajničkom maksimumu može biti zasebni akt kojim se uređuje samo to pitanje, a može biti ugrađena u opći akt kojim se unutar poslovnog subjekta regulira blagajničko poslovanje.

Ako je poduzetniku za obavljanje poslovanja potrebno imati blagajnu na više lokacija, u više prodajnih prostora ili za više poslovnih cjelina, za svaku će organizacijsku jedinicu odrediti visinu blagajničkog maksimum. To se može urediti na način da ima više blagajni ili da je jedna blagajna glavna, a ostale pomoćne. Sumarno, za pravnu osobu kao cjelinu, ukupna svota blagajničkog maksimuma u svim blagajnama može iznositi najviše do iznosa određenog Pravilnikom o fiskalizaciji.

Iznos pojedinog računa jednak
Za poduzetnike koji imaju evidentiranih neplaćenih dospjelih obveza vrijede drugačija ograničenja. Za njih nema dopuštenoga blagajničkog maksimuma, oni ne smiju zadržavati gotov novac, ne smiju obavljati gotovinska plaćanja i dužni su na kraju svakog radnog dana, a najkasnije sljedeći radni dan svu naplaćenu gotovinu položiti na račun u banci.

Nema promjena u vezi dopuštenog plaćanja gotovim novcem. Poduzetnici koji su obveznici fiskalizacije mogu drugim poduzetnicima nabavke dobara i usluga plaćati u gotovu novcu do iznosa 5000 kn po jednom računu. Do 5000 kn po jednom računu dopušteno je plaćanje u gotovini obrtniku i drugim fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost. Nema ograničenja broja pojedinačnih računa koje je dopušteno platiti gotovim novcem, ali svaki pojedinačni račun ne smije iznositi više od 5000 kn. Plaćanja poljoprivrednicima su u povoljnijem režimu. Ako poljoprivrednik nije porezni obveznik, otkup poljoprivrednih proizvoda može mu se platiti u gotovu novcu. Građanima se u gotovu novcu može plaćati samo za namjene i do iznosa određenih propisima o porezu na dohodak.


Komentari članka

Vezani članci

Prošli tjedan fiskaliziran 13 posto veći iznos računa nego u istom razdoblju 2019.

06.09.2021.

U svim djelatnostima iz sustava fiskalizacije prošli je tjedan vrijednost fiskaliziranih računa povećana za 39 posto u odnosu na usporedivi tjedan 2020. godine, a za 13 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podac

Potrošnja buja: Prošli tjedan iznos fiskaliziranih računa 17 posto veći nego u istom razdoblju 2019.

17.08.2021.

U svim djelatnostima iz sustava fiskalizacije prošli je tjedan vrijednost fiskaliziranih računa povećana za 33 posto u odnosu na usporedivi tjedan 2020. godine, a za 17 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, pokazuju podaci Porezne uprave. U razdo

Marić: Iznos fiskaliziranih računa gotovo na razini 2019., maloprodaja hrane porasla 5 do 7 posto

30.07.2021.

Vrijednost fiskaliziranih računa, na što se odnosi trećina ukupnog prometa pa je to dobar uzorak za ukupno stanje, u dosadašnjem dijelu godine je na indeksu 99,9 u odnosu na 2019., pri čemu je trgovina na malo, poglavito maloprodaja hrane, u rastu od pet

Fiskalizirali 4,6 milijarde prošli tjedan, 2 posto manje od 2019.

08.07.2021.

U razdoblju od 28. lipnja do 4. srpnja 2021. godine u svim djelatnostima ukupna vrijednost fiskaliziranih računa dosegnula je 4,6 milijardi kuna, što je za 751,7 milijuna kuna ili 19 posto više nego u istom razdoblju lani

Digitalizacija i umrežavanje institucija ključne za oporavak gospodarstva

06.07.2021.

Brza reakcija računovođa bila je ključna za kvalitetnu provedbu mjera pomoći gospodarstvu u pandemiji koja je jasno pokazala da su digitalizacija i umrežavanje institucija nužni koraci za kvalitetno funkcioniranje sustava. Stoga su upravo te teme bile u f

Tag cloud

  1. 2264 članka imaju tag turizam
  2. 2138 članka imaju tag hrvatska
  3. 1411 članka imaju tag izvoz
  4. 1640 članka imaju tag financije
  5. 1231 članka imaju tag svijet
  6. 932 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1155 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1085 članka imaju tag trgovina
  9. 1057 članka imaju tag ict
  10. 902 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 921 članka imaju tag investicije
  12. 746 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1046 članka imaju tag EU
  14. 947 članka imaju tag industrija
  15. 831 članka imaju tag menadžment
  16. 442 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 646 članka imaju tag maloprodaja
  19. 443 članka imaju tag poticaji
  20. 604 članka imaju tag marketing
  21. 429 članka imaju tag opg
  22. 538 članka imaju tag tehnologija
  23. 517 članka imaju tag krediti
  24. 406 članka imaju tag eu fondovi
  25. 316 članka imaju tag potpore
  26. 393 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 460 članka imaju tag obrazovanje
  29. 418 članka imaju tag porezi
  30. 394 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 341 članka imaju tag osijek
  32. 395 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 413 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici